FOTO: amzs.si
Važno i za vozače iz BiH! Nove kamere i kazne na auto-putevima – ne pomaže ni kočenje pred radarom
30.09.2026. | 11:19 Dodaj BL Portal kao Google izvorVozači iz BiH koji putuju kroz Sloveniju treba da obrate dodatnu pažnju na ograničenja brzine: na tri važne dionice auto-puteva uveden je novi sistem koji ne mjeri koliko brzo vozite samo pored kamere, već računa prosječnu brzinu na cijeloj nadziranoj dionici. Za najveća prekoračenja kazna dostiže 1.200 evra.
Riječ je o takozvanom sistemu “Section Control”, zbog kojeg dobro poznata praksa naglog usporavanja pred kamerom, a zatim ponovnog ubrzavanja, više ne pomaže.
Slovenački Ured za mjeriteljstvo zvanično je 2. septembra 2026. godine završio prvu ovjeru tri od četiri planirana sistema. Time su ispunjeni uslovi da rezultati mjerenja na tim dionicama budu korišteni u postupcima protiv vozača zbog prekoračenja brzine.
To je posebno važno i za vozače iz BiH jer se slovenački auto-putevi često koriste na putovanjima prema Austriji, Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama zapadne Evrope.
Gdje nove kamere kontrolišu brzinu?
Ovjerena su tri sistema na auto-putevima A1 i A2:
A1 Logatec – Vrhnika, u pravcu Ljubljane
A2 Ljubljana Brod – Vodice, u pravcu Kranja
A2 Grosuplje – Ivančna Gorica, u pravcu Novog Mesta
Četvrti sistem postavljen je na dionici A1 Podmilj – Ločica, u pravcu Maribora, ali postupak njegove ovjere još nije završen.
Slovenački Ured za mjeriteljstvo naveo je da je na tom sistemu naknadno bilo intervencija zbog kojih više nije bilo obezbijeđeno elektronsko osiguranje mjernog uređaja od neovlaštenih zahvata, pa je za njega potrebna posebna procedura.
Kako sistem zna koliko ste brzo vozili?
Za razliku od klasičnog radara, koji registruje brzinu automobila u jednom trenutku, novi sistem prati koliko je vremena vozilu bilo potrebno da pređe određenu dionicu.
Prva kamera registruje vozilo i vrijeme njegovog ulaska u zonu nadzora, dok ga druga registruje na izlasku.
Pošto je poznata udaljenost između dvije tačke, sistem na osnovu vremena putovanja izračunava prosječnu brzinu vozila.
Ako je ona veća od dozvoljene, rezultat mjerenja može biti korišten za kažnjavanje vozača.
Drugim riječima, nema mnogo koristi od toga da vozač uspori kada ugleda kameru, prođe pored nje propisanom brzinom, a zatim ponovo pritisne gas.
Ako je, na primjer, na nadziranoj dionici ograničenje 100 kilometara na čas, bitno je da prosječna brzina tokom prolaska kroz cijelu zonu ostane u dozvoljenim okvirima.
Kazne idu do 1.200 evra
A kazne za prekoračenje brzine na slovenačkim auto-putevima nisu male.
Prema važećim propisima, vozača na auto-putu ili brzoj cesti čeka:
do 20 km/h iznad ograničenja – 40 evra
više od 20 do 30 km/h – 60 evra
više od 30 do 40 km/h – 120 evra
više od 40 do 50 km/h – 250 evra
više od 50 do 60 km/h – 400 evra
više od 60 km/h – 1.200 evra
Za veća prekoračenja slovenački propisi predviđaju i kaznene bodove.
Najveća dozvoljena brzina za putničke automobile na slovenačkim auto-putevima u pravilu iznosi 130 kilometara na čas, dok je na brzim cestama 110 kilometara na čas. Naravno, na pojedinim dionicama saobraćajnim znakom može biti propisana i niža brzina.
Šta se dešava ako vozilo izađe usred nadzirane dionice?
Postoji i tehnička razlika između tri ovjerena sistema.
Dionica Logatec – Vrhnika je “zatvorena”, što znači da sistem prati vozilo od početne do završne tačke.
Druge dvije dionice – Ljubljana Brod – Vodice i Grosuplje – Ivančna Gorica – imaju izlaze odnosno ulaze između početne i završne kamere.
Slovenački Ured za mjeriteljstvo objašnjava da ti ulazi i izlazi nisu pokriveni kamerama sistema.
Ako automobil napusti auto-put prije završne kamere, sistem nema oba potrebna podatka o vremenu prolaska i zato mu ne može izračunati prosječnu brzinu. Isto važi za vozilo koje se na auto-put uključi nakon početne kamere.
To, međutim, ne znači da na tim dijelovima puta nema kontrole brzine, jer policija može koristiti druge metode nadzora.
Telefon može pokazati kolika vam je prosječna brzina
Zanimljivo je da je slovenački Auto-moto savez (AMZS) istovremeno prilagodio svoju besplatnu aplikaciju novom sistemu.
Kada vozač uđe na dionicu na kojoj se sprovodi sekcijsko mjerenje, aplikacija pomoću GPS-a prepoznaje početak zone i upozorava vozača da je ušao u područje nadzora.
Tokom vožnje izračunava njegovu prosječnu brzinu i pokazuje koliki je dio kontrolisane dionice već prešao.
Nakon izlaska iz zone na ekranu se nakratko prikazuje konačna prosječna brzina, a prethodna mjerenja moguće je pregledati i kasnije.
AMZS navodi da je cilj sekcijskog mjerenja ravnomjernija vožnja i veća bezbjednost, jer kod klasičnih radara vozači često naglo koče pred kamerom, a odmah nakon nje ponovo ubrzavaju.
Za vozače iz BiH koji preko Slovenije putuju dalje prema zapadnoj Evropi najvažnije pravilo zato je jednostavno – na ovim dionicama više nije dovoljno paziti na brzinomjer samo kada se ugleda kamera, pišu Nezavisne.
