Užas u komšiluku: Sveštenik optužen za zlostavljanje maloljetnika umalo postao biskup

06.10.2026. | 20:28 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša u junu 2022. obaviješten je o optužbama za zlostavljanje maloljetnika od strane jednog sveštenika.

Uprkos tome, HBK je pod njegovim vođstvom samo šest mjeseci kasnije donio odluku koja dovodi u pitanje Kutlešinu ulogu u cijelom slučaju.

Riječ je o slučaju seksualnog zlostavljanja polaznika Malog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati, koje je započelo početkom 2000-ih, kada je žrtva imala 16 godina, o čemu je prva javila Nova TV.

Reakcija Crkve i sporna odluka

Zagrebačka nadbiskupija odgovorila je da je Kutleša, kada je doznao za optužbe, postupao prema važećim propisima. Dodali su da on nedvosmisleno podržava temeljito i nepristrasno rasvjetljavanje slučaja te da su utvrđivanje istine i sankcionisanje odgovornosti zahtjevi od kojih Crkva ne smije odstupiti.

Iz Nadbiskupije su takođe naveli da je nadbiskup u komunikaciji s Apostolskom nuncijaturom utvrdio kako je sveštenik T. K. u to vrijeme već ispitivao navode, a taj je sveštenik kasnije vodio i vatikansku istragu.

Ipak, početkom 2023., pola godine nakon što je Kutleša upoznat s optužbama, HBK je osumnjičenom svešteniku produžio petogodišnji mandat u jednom od svojih važnih tijela nadležnih za katoličke škole.

Nije poznato je li Kutleša prije te odluke obavijestio ostale biskupe o informacijama koje je imao, iako su neki od njih znali za optužbe jer se o njima u crkvenim krugovima govorilo godinama.

Napredovanje u službi uprkos optužbama

Službena vatikanska istraga započela je u februaru 2023., otprilike mjesec dana nakon odluke HBK, ali osumnjičeni sveštenik ni tada nije smijenjen s dužnosti. Dvije i po godine kasnije, u avgustu 2025., dok se vatikanska istraga bližila kraju, požeški biskup Ivo Martinović postavio ga je za župnika. S te je službe razriješen tek godinu dana poslije, i to nakon novinarskog upita biskupu.

Crkveni zakoni predviđaju mogućnost privremene smjene sveštenika s dužnosti čim istraga započne, osobito kod optužbi za seksualno zlostavljanje maloljetnika. I HBK i biskup Martinović imali su temelj za takav potez, ali ga nisu iskoristili. Osumnjičeni sveštenik je i prije desetak godina, uprkos optužbama, napredovao u crkvenoj hijerarhiji.

Tadašnji požeški biskup Antun Škvorčević, koji je za optužbe znao već nekoliko godina, imenovao ga je kanonikom, što je visoka crkvena čast.

Kandidat za biskupa i upozorenje iz Beča

O osumnjičenom svešteniku govorilo se i kao o mogućem kandidatu za biskupa. Prijedloge za biskupska imenovanja sastavlja mjesni biskup, što je u to doba bio Škvorčević, a poznato je da je navodni zlostavljač godinama bio jedan od njegovih najbližih saradnika i uživao njegovu podršku. Iako je popis kandidata tajan pa je teško doznati je li ga Škvorčević doista predložio, o slučaju se čulo i izvan Hrvatske.

Tadašnji bečki nadbiskup, kardinal Kristof Šenborn (Christoph Schönborn), osjetio je potrebu 2018. godine pisati vatikanskom Dikasteriju za biskupe.

Upozorio je da je potencijalni kandidat za biskupa sveštenik opterećen optužbama za seksualno zlostavljanje maloljetnika. Moguće je da je upravo kardinalovo pismo spriječilo to imenovanje.

Šenborn je detalje slučaja doznao od same žrtve i u više je navrata upozoravao hrvatske biskupe na optužbe, a izrazio je i sumnju u sistemsko zataškavanje. Istovremeno dok je sveštenik primao počasti, zlostavljani mladić i njegov kolega koji je prvi prijavio slučaj doživljavali su prijetnje i šikaniranja.

Postupak na čekanju

Vatikanska istraga zaključila je da su optužbe vjerodostojne. Požeškom biskupu Martinoviću naloženo je da sprovede vansudski, upravni kanonski postupak. Takav je postupak jednostavniji i brži od sudskog te se obično nalaže kada je prikupljeno dovoljno dokaza. U pravilu se traži očitovanje optuženog i nakon toga donosi odluka. Iako je nalog vatikanskog Dikasterija za nauk vjere stigao još u aprilu, odluka još nije donesena.

Iz HBK su poručili da je postupak u mirovanju na izričit zahtjev policije, kako se ne bi ugrozio civilni postupak. Tu su tvrdnju mnogi u crkvenim krugovima primili sa skepsom. Smatraju da je crkvena istraga završena još prošle godine te da su prikupljeni svi dokazi i iskazi, pa nije jasno kako bi dovršetak crkvenog postupka mogao ugroziti rad policije i DORH-a, prenosi Indeks.hr.