U Hrvatskoj sa bankomata izvučeno 250.000 evra: Kako su razotkriveni lopovi?

04.08.2026. | 18:56 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hrvatski istražitelji već neko vrijeme raspliću kriminalnu mrežu koja je sofisticiranim računarskim napadom iz jedne hrvatske banke ukrala oko 250.000 evra. Novac je podignut sa bankomata na koji su prethodno postavljeni uređaji za hakovanje.

Još nije potpuno jasno da li je riječ o napadu lažnim predstavljanjem centralnog sistema (host spoofing) ili napadu „crnom kutijom“ (black box), ali je banka u svakom slučaju ostala bez gotovo četvrt miliona evra. Sve se dogodilo početkom marta prošle godine, kada je banka prijavila nestanak novca.

Bankomati u Hrvatskoj do sada su uglavnom bili na meti kradljivaca koji su za njihovo obijanje koristili različite vrste eksploziva.

Kako su razotkriveni lopovi?

Tokom policijskog uviđaja istražitelji su u samom bankomatu pronašli elektronski uređaj koji je bio povezan sa njegovim instalacijama. Drugi dio uređaja, za koji se vjeruje da je takođe korišten u napadu, pronađen je u obližnjoj kanti za smeće.

Istražitelji su zatim počeli da analiziraju snimke video-nadzora. Ubrzo je uspostavljena i međunarodna policijska saradnja posredstvom Evropola i Interpola. Pošto je bilo očigledno da je riječ o međunarodnoj kriminalnoj mreži, na taj način došlo se do korisnih informacija.

U međuvremenu su pregledani i uređaji koji su bili postavljeni u bankomatu kako bi bio hakovan i kako bi napadači došli do novca. Prema informacijama „Indeksa“, u Hrvatskoj je uhapšen samo jedan član ovog kriminalnog lanca. Riječ je o državljaninu Venecuele, ali je istragom obuhvaćeno još nekoliko njegovih sunarodnika. Za sada nije potvrđeno da li je ukradeni novac pronađen.

Ometali rad bankomata

Napad lažnim predstavljanjem centralnog sistema usmjeren je na komunikaciju između bankomata i centralnog sistema banke ili sistema za obradu kartičnih transakcija koji odobrava isplatu novca.

Bankomat prilikom svake transakcije šalje zahtjev za odobrenje i čeka odgovor da li smije isplatiti gotovinu. Napadač se ubacuje u tu komunikaciju i presreće, mijenja ili zamjenjuje odgovor banke.

Tako se, na primjer, poruka o odbijanju transakcije može promijeniti u lažno odobrenje. U drugoj varijanti zahtjev bankomata uopšte ne stiže do legitimnog sistema, već se napadačev uređaj predstavlja kao sistem banke i šalje naredbu za isplatu.

Bankomat tada vjeruje da je transakcija uredno odobrena, iako banka nije dala saglasnost, niti je odgovarajući iznos nužno skinut sa nekog računa.

Napad „crnom kutijom“ funkcioniše drugačije.

Šta je zapravo „crna kutija“?

Napadači najčešće fizički otvore ili oštete kućište bankomata kako bi došli do kablova i elektronskih komponenti povezanih sa modulom za isplatu novčanica. Na njega priključuju vlastiti uređaj, takozvanu crnu kutiju, koja direktno šalje naredbe za izbacivanje gotovine.

Takav napad pripada grupi napada poznatih kao prisilno pražnjenje bankomata (jackpotting), čiji je cilj da bankomat izbaci veći dio ili sav novac iz kaseta.

Za razliku od napada lažnim predstavljanjem centralnog sistema, u kojem se bankomat obmanjuje lažnim odobrenjem, kod napada crnom kutijom uobičajeni računarski i sistem za odobravanje transakcija uglavnom se potpuno zaobilaze.

Naziv „crna kutija“ ne odnosi se nužno na izgled uređaja. Riječ je o opštem nazivu za neovlašteni spoljni uređaj kojim napadači pokušavaju da preuzmu kontrolu nad modulom za isplatu novca.

Oba načina napada razlikuju se od krađe podataka sa kartice, poznate kao skiming (skimming), jer njihov primarni cilj nije krađa podataka sa kartice i PIN-a, već direktno izazivanje neovlaštene isplate gotovine, piše Indeks.