U Hrvatskoj potvrđeni prvi slučajevi zaraze virusom za koji nema ni lijeka ni vakcine

25.08.2026. | 22:01 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je u ponedjeljak tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj.

– Za sada su tri potvrđena slučaja, što ne znači da nema asimptomatskih slučajeva. Otprilike 80 odsto ljudi nema nikakve simptome nakon zaraze, nešto manje od 20 odsto ljudi ima neke blaže simptome bolesti slične gripu, s temperaturom, blažim bolovima u zglobovima i mišićima te glavoboljom. Međutim, oko jedan odsto ljudi može razviti teške oblike bolesti sa teškim neurološkim ispadima. Kod nas u Klinici je hospitalizovan jedan pacijent koji je na respiratoru, a trenutno je stabilno – pojasnila je prof. Alemka Markotić, direktorka Klinike za infektivne bolesti „Dr Fran Mihaljević“ u Zagrebu, prenosi “Avaz“.

Kako se virus prenosi

Glavni izvor virusa Zapadnog Nila (VZN) jesu ptice u kojima se virus razmnožava. Na ljude i druge sisare prenose ga komarci, uglavnom iz roda Culex.

Važno je naglasiti da se virus Zapadnog Nila ne prenosi kontaktom među ljudima. Trenutno ne postoji ni vakcina niti specifičan lijek za ovu bolest.

– Terapija je simptomatska i pokušava se pacijente sa teškim oblicima bolesti održati u životu, uključujući korišćenje respiratora. Onda se pokušavaju rješavati neurološke posljedice, eventualno kasnije i rehabilitacijom. Značajno je spomenuti da kod teških oblika bolesti Zapadnog Nila može zaostati dugotrajan umor i iscrpljenost. To može trajati mjesecima – rekla je prof. Markotić.

Virus poznat gotovo 90 godina

Virus Zapadnog Nila otkriven je 1937. godine u oblasti Zapadnog Nila u sjevernoj Ugandi. U početku se smatralo da je riječ o rijetkoj bolesti ograničenoj na Afriku koja uzrokuje blagu bolest sa povišenom temperaturom.

Prva poznata epidemija virusa Zapadnog Nila dogodila se u Izraelu 1951. godine, u blizini grada Haife, gdje su među 303 stanovnika zabilježena ukupno 123 slučaja bez smrtnih ishoda.

Od sredine 1990-ih slučajevi zaraze, često i sa smrtnim ishodima, bilježe se u nizu evropskih zemalja, što dio naučnika povezuje sa klimatskim promjenama.

– Profesorica Jelka Vesenjak-Hirjan je još prije oko 60 godina u svojim istraživanjima dokazala da virus Zapadnog Nila cirkuliše i na našem području. Onda zaraza jedno vrijeme nije bila dijagnostikovana: ili nije bila dobra dijagnostika ili virusa nije bilo. Uglavnom, to je sada neka vrsta emergentne bolesti koja se ponovo pojavila u Evropi nakon dužeg vremena. Trebalo bi napraviti mnogo više značajnih istraživanja da bude jasno šta je tačno povezano sa klimatskim promjenama. Međutim, sigurno je da one imaju veliki uticaj. Stoga je Američka akademija pokrenula jednu mrežu u koju je uključena i Hrvatska akademija medicinskih nauka kako bi se pokušalo utvrditi koliko klimatske promjene utiču na različite aspekte života, a posebno na zarazne bolesti – rekla je prof. Markotić.

Više od hiljadu slučajeva u Evropi

Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), prošle godine je u 14 evropskih zemalja zabilježeno 1.112 slučajeva zaraze, od kojih je 97 završilo smrtnim ishodom.

Najveći broj zaraženih prošle godine zabilježen je u Italiji, gdje je evidentirano 779 slučajeva, i Grčkoj, sa 96 slučajeva. Slijedile su Francuska i Srbija sa po 62 zaražena, dok su u Hrvatskoj zabilježena četiri slučaja.

Virus se širi Evropom

Prema podacima ECDC-a, ove godine slučajeve virusa Zapadnog Nila prijavile su i Albanija, Austrija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Kosovo, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Srbija i Španija.

Broj zaraženih naglo raste u Grčkoj, gdje je od početka godine širom zemlje zabilježeno 157 slučajeva, dok je 13 osoba preminulo.

Pet smrtnih slučajeva povezanih sa virusom Zapadnog Nila zabilježeno je i u Sjevernoj Makedoniji, objavile su u subotu tamošnje zdravstvene vlasti. U toj zemlji zabilježena su najmanje 43 slučaja zaraze, od kojih se većina pojavila tokom posljednje tri sedmice.

Početkom avgusta vlasti su proglasile epidemiju u nekoliko opština glavnog grada Skoplja i okolnim područjima.

Zaraza virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, kao i u ostatku Evrope, bilježi se tokom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni, a vrhunac prenosa je između jula i septembra.

Kako se zaštititi

– Dosadašnja istraživanja kod nas bila su fokusirana na istočnu i centralnu Hrvatsku i područje Zagreba, gdje su se slučajevi grupisali. Ali nije isključeno da slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila ima i na drugim područjima, samo možda još uvijek nismo to utvrdili istraživanjima. Ona se dijelom rade i kod nas u Klinici. Takođe i HZJZ radi određena istraživanja – rekla je prof. Markotić.

Budući da su komarci koji prenose VZN najaktivniji u sumrak, zoru i tokom noći, iz HZJZ-a savjetuju korišćenje repelenata koji odbijaju komarce, boravak u klimatizovanim prostorima te nošenje odjeće dugih rukava i nogavica tokom boravka na područjima na kojima ima mnogo komaraca.

– Kako zaraza virusom Zapadnog Nila ima sezonski karakter, potrebno je osigurati da u svom okruženju, na okućnicama ili balkonima nemamo ni najmanje izvore vode. Komarice su sposobne da svoja jajašca izlegu i u najmanjoj plastičnoj čaši sa vodom. Dakle, u svojim okućnicama treba da uklonimo bilo kakav otvoreni izvor vode kako bismo smanjili naseljavanje komaraca – naglasila je prof. Markotić.