Tužan dan za srpski narod! Ko je bio i kako je govorio mitropolit Amfilohije

“Priznajem da nisam sposoban da upotrebim blagu riječ, nekad iz mene izbije Dinarac i čovjek, ali znam koja je mjera ljudskog ponašanja”, rekao je jednom prilikom mitropolit Amfilohije.

Rođen je na Božić 1938. kao Risto Radović u Barama Radovića u blizini Manastira Morače. Potomak je vojvode Mine Radovića koji je prisajedinio Moraču Crnoj Gori 1820. godine. Amfilohije je često govorio – vaspitavan sam uz gusle i pripovjedanja o čojstvu i junaštvu.

Važio je za jednog od najobrazovanijih vladika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a napisao je i preveo više od 20 knjiga. Govorio je grčki, ruski, italijanski, njemački i francuski, a u naučnom radu koristio se starogrčkim, latinskim i crkvenoslovenskim.

Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine, uporedo je studirao i na Filozofskom. Postdiplomske studije nastavlja u Bernu i Rimu, gdje je magistrirao, a u Atini je doktorirao. Profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu postao je sedamdesetih godina, a u dva navrata će biti i dekan.

Episkop Banatski postaje 1985. i u Banatu će biti do 1990. kada se vraća u Crnu Goru. Kada je došao na Cetinje pričao je – tada je malo ko ovdje znao ko je Sveti Petar Cetinjski, ali svi su u kućama imali slike Josipa Broza. Često je govorio da ljudi na ovim prostorima boluju od najopakije bolesti koja se zove brozomora.

Kritike za bavljenje politikom 

Njegovi sljedbenici govorili su da je za posljednjih 30 godina, koliko je  mitropolit, u Crnoj Gori obnovljeno ili sagrađeno više pravoslavnih hramova nego u vrijeme Nemanjića. Protivnici su ga kritikovali da se previše bavio politikom. A on je u jednom intervjuu za RTS odgovorio – “Ako je briga o biću naroda i o njegovom dostojanstvu politika, onda se jesam bavio politikom.”

Bio je zamjenik patrijarha Pavla od 2007. do njegove smrti 2009. i nakon toga do izbora patrijarha Irineja 2010. Tih godina pitali su ga da li sebe vidi kao kao novog patrijarha, a on je odgovorio – “neće me se Crnogorci tako lako ratosiljati”. Govorio je da je samo Albanija Envera Hodže bila više ateistička zemlja od socijalističke Crne Gore, ali je i sam bio iznenađen 30 godina kasnije brojem ljudi na litijama koji su protestovali zbog usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Svjedok istorije 

Bio je svjedok važnih istorijskih događaja. Bio je na Cetinju 1989. prilikom povratka posmrtnih ostataka kralja Nikole. Govorio je na sahranama Danila Kiša, Zorana Đinđića, Momira Bulatovića.

Blagoje Jovović njemu se ispovijedio u manastiru Ostrog 1999. i prvi put rekao da je on ubio Antu Pavelića. Govorio je da neće umrijeti, a da na vrh Lovćena ne vratim Njegoševu kapelu, koja je srušena 1974. godine, i na čijem mjestu je napravljen mauzolej, rad Ivana Meštrovića.

Kada je lider DPS i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio da će raditi na obnovi autokefalne crnogorske crkve, Amfilohije je poručio da je to prvi put u istoriji da ateista hoće da pravi crkvu.

Vjerovatno je jedan od najzaslužnijih što je nakon tri decenije Đukanovićev DPS postao opozicija u Crnoj Gori. Smrt mitropolita Amfilohija jedan je od najvećih tektonskih poremećaja u novijoj istoriji Crne Gore, piše RTS.



Ostavite komentar: