Srbija vraća vojni rok: Da li je 75 dana dovoljno za osnovnu obuku
01.02.2026. | 07:23Povratak vojnog roka u Srbiji je izvjestan, jedino još nije precizno utvrđen početak obuke. Urednik emisije „Dozvolite“ Goran Janićević smatra da je 75 dana trajanja obuke „knap“ vrijeme za sticanje osnovnih vještina, ali i da će najveći izazov biti prilagođavanje novih generacija vojničkom režimu.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Za potrebe vojnog roka budžetom je opredijeljeno oko 86,5 miliona evra u naredne tri godine, dok ukupna izdvajanja za sistem odbrane i bezbjednosti dostižu oko 2,65 odsto BDP-a, pri čemu više od polovine novca odlazi na investicije, poručio je predsjednik Srbije.
Pripreme u kasarnama i kadrovima već u toku
Urednik emisije „Dozvolite“ Goran Janićević kaže da je povratak vojnog roka izvjestan, iako još nije precizno utvrđen termin početka.
– Imamo pomjeranje vraćanja obaveznog vojnog roka, sada je to kraj ove ili početak naredne godine – dodaje Janićević.
Podsjeća da su rekonstrukcije i renoviranja objekata u pojedinim kasarnama počela još 2024. godine, dok su tokom 2025. intenzivirani radovi na smještajnim kapacitetima za regrute.
Ističe da se paralelno radi i na nabavci naoružanja i vojne opreme, budući da Srbija više od 15 godina nema redovno služenje vojnog roka, a broj vojnika na dobrovoljnom služenju znatno je manji od broja regruta koji se sada očekuje.
Kako navodi, značajna pažnja posvećena je i pripremi starešinskog kadra. Kadeti završnih godina Vojne akademije već nekoliko godina učestvuju u obuci mlađih, stičući neophodnu praksu za rad sa budućim vojnicima.
– Najmlađi potporučnici su oni koji će izvoditi obuku i biti u neposrednom kontaktu sa vojnicima koji dolaze na obuku, jer osim vojne obuke imamo i taj lični, ljudski odnos rješavanja brojnih problema. Starije starešine znaju da tu ima i ličnih i ljubavnih problema, što je normalno kod mladih ljudi, kao i odvojenost od kuće i činjenica da se nalazite u jednom zatvorenom sistemu gdje je kretanje ograničeno – poručuje Janićević.
Zakonski okvir i prvi izazovi
Janićević objašnjava da je za početak neophodno usvojiti akte koji će definisati trajanje vojnog roka, kao i prava i obaveze vojnika.
– Imamo zakonsku regulativu koja reguliše pozivanje mladih ljudi u vojsku i to je samo prvi korak. Potrebno je sve to primijeniti u praksi – navodi Janićević.
Podsjeća da vojni rok nije ukinut, već zamrznut, što znači da će državnim organima biti potrebno vrijeme da se ponovo uigraju u praksi, od vojnih odsjeka do samog prijema regruta u kasarne.
Posebno naglašava da će prvi kontingenti vojnika biti ključni, jer će njihovi utisci u velikoj mjeri uticati na odnos javnosti prema povratku vojnog roka.
Ističe i da se u javnosti često govori o smještajnim uslovima, ali da se u kasarnama najmanje vremena provodi u spavaonicama, a najviše na terenu i poligonu.
Generacijski izazov i psihofizički napor
Prema riječima Janićevića, najveći izazov biće prilagođavanje novih generacija vojničkom režimu.
Ocjenjuje da mladi ljudi danas nisu naviknuti na ograničenja, odsustvo mobilnih telefona i društvenih mreža, kao ni na višečasovnu fizičku i tehničku obuku.
Navodi da je vojna obuka specifičan psihofizički napor koji podrazumijeva dugotrajna ponavljanja radnji, poput rukovanja oružjem, kretanja u borbenim uslovima i poštovanja strogih bezbjednosnih procedura, što odudara od zone komfora u kojoj danas živimo.
Kako kaže, upravo tu uloga starešina postaje ključna, jer mladi danas imaju znatno slabiji odnos prema autoritetu i potrebno je da se disciplina i poštovanje izgrade kroz znanje i lični primjer.
– Sama činjenica da vide vojnog starešinu, nekog vodnika, zastavnika ili potporučnika, to mladim ljudima ne znači mnogo, jer nemaju odnos prema autoritetima. Danas je takvo vrijeme i onda taj starešina mora svojim znanjem i odnosom prema tim mladim ljudima da se nametne i objasni zašto je važno poštovati mjere bezbjednosti tokom obuke – dodaje Janićević.
Da li je 75 dana dovoljno
Govoreći o trajanju vojnog roka od 75 dana, Janićević ocjenjuje da je riječ o osnovnom vidu vojne obuke i da je to trajanje obuke praktično „knap“. Planirano je oko 60 dana obuke u kasarnama i na poligonima, kao i 15 dana terenske obuke.
– Ono o čemu se malo govori u javnosti jeste da će i poslije vojnog roka vojnici imati obuku. Ovi vojnici koji budu služili vojni rok neće odmah biti profesionalni vojnici, već konkurišu za posao i, kao u svakom poslu, imaju pripravnički staž i dodatnu obuku da bi se osposobili za rod ili službu. Suština ovog vojnog roka jeste podmlađivanje rezervnog sastava – dodaje Janićević.
Ukazuje da će oni i u rezervi najvjerovatnije imati obuku u trajanju od po 15 dana, gdje će zajedno sa drugim vojnicima i starešinama, koji su dio njihove rezervne jedinice, prolaziti kolektivnu obuku.
Kakva je budućnost odbrane Evrope
Govoreći o budućnosti evropske odbrane, Janićević ocjenjuje da će, uprkos najavama povećanja vojnih budžeta, Evropi biti potrebne godine da značajno uveća svoje kapacitete. Podsjeća da se vojske ne mogu izgraditi preko noći, jer su za to neophodni obučeni kadrovi, vrijeme i iskustvo.
Smatra da će Evropa u narednih pet do deset godina i dalje u velikoj mjeri zavisiti od Sjedinjenih Američkih Država, naročito kada je riječ o odvraćanju od potencijalnih prijetnji, prenosi Kurir.
Ističe i da su gotovo sve zemlje regiona članice NATO-a i da je taj savez, prije svega, odbrambeni.
– Sve zemlje u regionu kupuju naoružanje i rade na razvoju svojih vojski. To je dobro, jer ćemo za pet do deset godina, pa i ranije, svi u regionu imati dovoljnu količinu naoružanja da odvratimo drugu stranu od potencijalnog napada. Imaćemo ono što je najvažnije, a to je efekat odvraćanja – zaključuje Janićević.
