Slučaj “Telekom”: Viši sud sprema pozive za Đukanovića i ekipu

17.09.2026. | 19:35 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Viši sud u Podgorici zatražio je podatke o adresama osoba čije je saslušanje predloženo u slučaju “Telekom”, među kojima bi mogli biti bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović, objavile su “Vijesti”.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore precizirao je prijedlog za sprovođenje dokaznih radnji i zatražio saslušanje više osoba, prenosi Nova.

Međutim, uz prijedlog nisu dostavljene njihove adrese, zbog čega je Viši sud zatražio te podatke.

Iz kancelarije zaštitnika naveli su da su adrese zatražili od Ministarstva unutrašnjih poslova, ali da odgovor još nisu dobili. Sud je, prema navodima “Vijesti”, potvrdio da još čeka tražene podatke.

Ko bi mogao biti saslušan

Riječ je o osobama koje su obuhvaćene ranijim rješenjem o odbacivanju krivične prijave koju je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela u vezi sa privatizacijom “Crnogorskog Telekoma”.

MANS je 2019. godine krivičnom prijavom obuhvatio Đukanoviće i više drugih osoba, uz sumnje na zloupotrebu položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije “Telekoma”.

Navodi iz krivične prijave nisu pravosnažno utvrđeni kao krivična odgovornost.

Prema ranijem prijedlogu zaštitnika, osim Mila i Ane Đukanović, trebalo bi da budu saslušani i nekadašnji predstavnik “Telekoma” Oleg Obradović, Veselin Barović iz “Eurofonda”, Damjan Hosta iz “Monte Adrije” i Tomaš Morvai iz “Mađar Telekoma”.

Ćirovićeva je predložila da Milo Đukanović bude ispitan o svom postupanju kao premijer tokom pripreme tendera za prodaju “Telekoma”, odluci o prihvatanju ponude “Mađar Telekoma”, odluci tadašnje vlade o isplati manjinskim akcionarima i izvještaju Savjeta za privatizaciju.

“Crnogorski Telekom” prodat 2005. godine “Mađar Telekomu” za 114 miliona evra. Foto Freepik/Ilustracija
Za Anu Đukanović predloženo je saslušanje u vezi sa navodnim ugovorom sa američkom kompanijom “Sigma Inter Corp” za pružanje konsultantskih usluga, kao i izvještajima o tim uslugama.

Privatizacija od 114 miliona evra

“Crnogorski Telekom” prodat je 2005. godine “Mađar Telekomu” za 114 miliona evra, dok su tri miliona evra bila namijenjena otkupu akcija manjinskih akcionara, prenose “Vijesti”.

Američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) utvrdila je u okviru svog postupka dokaze o podmićivanju u Crnoj Gori u vezi sa privatizacijom “Telekoma”, a dokumentacija iz SAD dostavljena je crnogorskom tužilaštvu 2015. godine.

Krivičnu prijavu MANS-a specijalni tužioci su imali u radu sedam godina, nakon čega su tokom ljeta 2025. zaključili da je nastupila apsolutna zastara.

Taj stav je u septembru iste godine potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo, odlučujući o žalbama MANS-a i države.

Sud otvorio pitanje zastare

Vlada Crne Gore je početkom oktobra 2025. ovlastila zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države nastavi krivično gonjenje kao supsidijarni tužilac.

Sudija za istragu tada je odbio prijedlog za sprovođenje dokaznih radnji i saslušanje aktera privatizacije.

Međutim, slučaj je dobio novi obrt u maju ove godine, kada je vanpretresno vijeće Višeg suda naložilo istražnom sudiji da ponovo razmotri prijedlog zaštitnika i sasluša aktere privatizacije.

Vijeće je zauzelo stav da za krivično djelo primanja mita nije nastupila apsolutna zastara. Vrhovno državno tužilaštvo potom je od Vrhovnog suda zatražilo zaštitu zakonitosti protiv takvog rješenja, ali je taj zahtjev odbijen.

Uključuje li se SDT u slučaj?

Uprkos novim sudskim odlukama, ostaje otvoreno pitanje da li će se Specijalno državno tužilaštvo ponovo uključiti u slučaj.

Prema navodima “Vijesti”, SDT nije odgovorilo da li i dalje smatra da je predmet zastario niti da li će, nakon odluka Višeg i Vrhovnog suda, ponovo istraživati sumnje u primanje mita tokom privatizacije “Telekoma”.

Za sada je izvjesno da Viši sud čeka adrese osoba čije je saslušanje predloženo.

Tek nakon toga može se očekivati dalji postupak u predmetu koji je godinama bio zatvoren zbog pitanja zastare.