Računi i lijekovi pojedu penziju: Sve više izazova za penzionere

29.05.2026. | 08:15

Penzioneri u Srbiji danas se suočavaju sa sve većim izazovima – od rasta troškova života, preko problema sa zdravstvenom zaštitom, do prilagođavanja savremenim digitalnim uslugama.

U Srbiji živi više od 1,6 miliona penzionera, a za veliki broj njih penzija predstavlja jedini izvor prihoda, koji često nije dovoljan da pokrije sve troškove. Dok cijene hrane, lijekova i računa rastu, pitanje kvalitetnog života u trećem dobu postaje jedna od najvažnijih društvenih tema.

Država u međuvremenu najavljuje nove mjere pomoći i izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje bi, kako se očekuje, trebalo da unaprijede položaj najstarijih građana.

Više od pola penzionera prima manje od 50.000 dinara

Govoreći o položaju penzionera u Srbiji, Nadežda Satarić iz Udruženja penzionera „Amity“ istakla je da se o penzionerima ne može govoriti kao o jedinstvenoj grupi, jer njihove životne okolnosti značajno variraju.

Kako je objasnila, kvalitet života zavisi od godina, mjesta stanovanja, zdravstvenog i materijalnog statusa, ali i od toga da li žive sami ili uz podršku porodice, odnosno potomaka.

Ona je posebno ukazala na podatak da više od polovine penzionera u Srbiji prima penziju manju od 50.000 dinara (oko 830 KM).

„Ispod 50.000 dinara penziju trenutno prima 862.000 penzionera. To je više od polovine penzionera. Za njih ja ne bih mogla da kažem da žive jako dobro“, navela je ona.

„Prvo plate račune“

Satarićeva je ocijenila da najveći broj starijih građana živi veoma skromno i svakodnevno pravi prioritete kako bi uspio da pokrije osnovne troškove.

– Važno mu je da od one penzije koju dobije plati prvo račune, a ti računi danas nisu mali. Kada to poplaća, onda razmišlja koje lijekove mora da kupi, jer su lijekovi sve skuplji – rekla je ona.

Šta pitaju sindikate

Miloš Grabundžija, predsjednik Udruženja penzionera Srbije „Nezavisnost“, rekao je da se penzioneri Sindikatu najčešće obraćaju zbog finansijskih problema, ali i zbog penalizacije prevremenog odlaska u penziju.

Prema podacima koje je iznio, čak 1,6 miliona penzionera u Srbiji prima penziju manju od prosječne, odnosno manje od 56.000 dinara (oko 830 KM).

Istovremeno, više od pola miliona najstarijih građana – tačnije 504.632 penzionera – ima mjesečna primanja niža od 45.000 dinara (oko 750 KM), zbog čega bi upravo oni trebalo da budu obuhvaćeni najavljenim mjerama socijalne zaštite države.

Grabundžija je ocijenio da prosječna penzija danas nije dovoljna ni za samca, ali ni za domaćinstva u kojima žive dva penzionera. Kako je naveo, posebno su ugroženi korisnici porodičnih penzija, čija su primanja dodatno manja.

Prema njegovim riječima, posebno su pogođeni oni koji su otišli u prevremenu penziju nakon izmjena zakona iz 2014. godine.

– Najviše se žale na ekonomski momenat, ali i na penalizaciju koja je uvedena kada neko ode u prevremenu penziju – istakao je Grabundžija.

Produženje radnog vijeka „očekivano“

Na pitanje o pomjeranju starosne granice za odlazak žena u penziju, Nadežda Satarić ocijenila je da je riječ o reformi koja je odavno usvojena i koja prati trendove produženja životnog vijeka u Evropi, ali je upozorila da Srbija ipak ne može da se poredi sa razvijenijim evropskim državama.

Kako je objasnila, zemlje poput Danska ili Švedska već razmatraju odlazak u penziju sa 67 ili čak 70 godina, ali su uslovi života i životni standard u tim državama drugačiji. Satarićeva je podsjetila i na demografske probleme, odlazak mladih iz zemlje i činjenicu da sve manje zaposlenih izdržava sve veći broj penzionera. Ipak, istakla je da dodatno produžavanje radnog vijeka u Srbiji ne bi bilo realno za veliki broj zanimanja.

– Treba da radiš četrdeset godina, a da primaš penziju desetak godina. Mislim da niti je to pošteno, niti humano – poručila je Satarićeva.

Kao primjer navela je poslove koji zahtijevaju svakodnevni fizički napor i veliku koncentraciju, poput rada vaspitačica sa malom djecom, ocjenjujući da ljudi u poznim godinama često više ne mogu da izdrže takav tempo rada.

Sindikat traži povećanje najnižih penzija

Govoreći o obračunu penzija, Grabundžija je rekao da problem nije u samoj matematici obračuna, već u metodologiji koja se godinama primjenjuje i koja, prema njegovim riječima, nije uspjela da sačuva kupovnu moć penzionera.

On je podsjetio da je Sindikat još prije nekoliko godina tražio da se svim penzionerima sa primanjima ispod prosjeka penzije povećaju makar do nivoa najniže penzije.

Posebno se osvrnuo na period od 2014. do 2018. godine, kada su penzije bile zamrznute i smanjivane, ocjenjujući da posljedice tog perioda penzioneri osjećaju i danas, uprkos kasnijim povećanjima, piše Blic.