Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije

26.10.2019. | 00:09

Premijerka Srbije Ana Brnabić je u Moskvi potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije i njenih država članica – Rusije, Kazahstana, Bjelorusije, Jermenije i Kirgistana.

Srbiji je potpisivanjem sporazuma otvoren pristup tržištu od 183 miliona ljudi.

Dogovorom o slobodnoj trgovini, Srbija će moći da izvozi gotovo 100 odsto proizvoda bez plaćanja carina.

Između ostalog, riječ je o izvozu 2.000 tona cigareta, 400 tona kravljeg sira, neograničen izvoz ovčjeg i kozjeg sira, kao i voćne rakije, 90.000 litara vinjaka.

Prema sporazumu koji je danas potpisan, ostaje carina na izvoz automobila iz Srbije.

Jedan od uslova za potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EAEU bilo je i potpisivanje Fitosanitarnog sporazuma kojim se uređuje izvoz robe biljnog porijekla u EAEU.

Prošle godine robna razmjena sa ovih pet zemalja članica Evroazijske unije bila je 3,4 milijarde dolara.

Iz Srbije je izvezena roba vrijedna 1,1 milijardu dolara, a uvezena u vrijednosti od 2,3 milijarde.

Premijerka Ana Brnabić rekla je novinarima nakon potpisivanja da je Sporazum između Srbije i Evroazijske ekonomske unije komplementaran evropskom putu Beograda.

“Mi imamo pod sporazumom o SSP-u pravo na sporazume o slobodnoj trgovini sa međunarodnim organizacijama i pojedinačnim zemljama do ulaska u EU. Tada moramo da raskidamo sporazume sa svim trećim zemljama i drugim organizacijama, do tada imamo pravo i u interesu Srbije je što više ovakvih sporazuma”, rekla je Brnabićeva.

Predsjednik Aleksandar Vučić je ranije ocijenio da je sporazum važan za Srbiju i njenu privredu, i da ojačava povjerenje između dvije zemlje.

Evroazijska ekonomska unija je osnovana 1. januara 2015. godine na ideju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bruto društveni proizvod u EEU je 1,9 triliona dolara, odnosno 3,2 odsto svjetskog BDP-a, dok je nezaposlenost 5,4 procenta.

Što se tiče političkih odnosa, za razliku od Evropske unije, svaka članica vodi svoju spoljnu politiku, koje su nekad u raskoraku – prije svega u odnosu prema Briselu i Pekingu.

 

Izvor.(RTS)