Posljedice korone velikih razmjera: Sve je više seksualno zlostavljane djece

13.09.2021. | 13:18

Tokom pandemije u Hrvatskoj seksualno zlostavljanje djece povećano je za 67 odsto, broj ovisnika o alkoholu skočio je na četvrt miliona, a brojne porodice su razorene, upozoreno je na online panelu o mentalnom zdravlju nacije.

Online panel okupio je psihijatre, psihologe i predstavnike udruženja civilnog društva koji su upozorili na porast svih vrsta ovisnosti, nasilja u porodici i zlostavljanja djece tokom pandemije, saopštilo je udruženje “Životna linija”, jedan od organizatora skupa.

Gordana Buljan Flander, direktorica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, iznijela je podatke MUP-a po kojima je, u odnosu na 2019, u prvih pet mjeseci 2020. godine zlostavljanje djece poraslo za 27 odsto. Lani je u odnosu na 2019. krivično djelo kršenja djetetovih prava, odnosno fizičko i emocionalno zlostavljanje, poraslo za 32 odsto, dok se seksualno zlostavljanje povećalo za čak 67 odsto.

“U Poliklinici vidimo sve više djece koja su žrtve nasilja u obitelji ili seksualnog zlostavljanja”, istakla je Buljan Flander na skupu koji su organizovali Hrvatsko psihijatrijsko društvo i udruženje “Životna linija”, u sklopu kampanje Čujem te #IspodPovršine. Posljedica pandemije je i to što više od polovine djece osjeća beznađe, tugu i strahove.

“Djeca su tokom pandemije stalno bila kod kuće s računarima i mobilnim telefonima, pa je drastično poraslo i nasilje izvan porodice, odnosno, online nasilje. Roditelji bi trebali pokazati puno više interesa za online aktivnosti djece, čak i kad se ne razumiju u tehnologiju”, poručila je Flander. Dodala je da se dijete uz pametni telefon neće družiti sa svojim vršnjacima, nego s ljudima svih životnih dobi, od kojih mnogi imaju loše namjere. Povećao se i broj konzumenata marihuane među djecom, a posebno zabrinjava da se korištenje marihuane veže za sve mlađe dobne grupe.

Psihijatar: U Hrvatskoj je 250.000 ovisnika o alkoholu

Kod odraslih, uz konzumaciju alkohola i ilegalnih supstanci značajno su porasle bihevioralne ovisnosti – o klađenju i kockanju. Sve se to odražava na kompletne porodice i djeluje razarajuće. Situacija nikako nije dobra, upozorio je psihijatar Ivan Ćelić.

“Porodica ovisnika o kockanju najčešće je razorena i teško ranjena, i njima treba pomoć. Ujedno, tu su i društveno prihvatljive ovisnosti, poput one o alkoholu, i podaci kažu da je u Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu. To je ogromna brojka”, ocijenio je Ćelić.

Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, upozorila je na izostanak društvenog i emocionalnog učenja, odnosno životnih vještina i empatije u hrvatskom društvu.

“Učenje tih vještina moralo bi biti dio obrazovnog kurikuluma”, rekla je. Njena preporuka je da se poveća mentalna zdravstvena pismenost, omogući razgovor o emocijama te radi na destigmatizaciji onih s problemom. Naime, stigmatizacija je čest razlog što ljudi ne traže pomoć kada uoče problem ovisnosti ili mentalnog zdravlja pa je civilno društvo tu od izuzetne pomoći. Upravo su udruge mjesta gdje ljudi mogu pronaći pomoć i podršku, bez bojazni od osuđivanja i stigmatizacije.

Tin Pongrac, predsjednik udruženja “Životna linija”, rekao je da im se brojni građani javljaju te da imaju edukovane članove i svakoga s problemom mogu uputiti prema onoj pomoći koja je za njega optimalna, piše Index.hr.