Ovako bi izgledalo obavezno služenje vojske u Srbiji

19.12.2021. | 22:06

Redovno služenje vojnog roka u Srbiji, nakon tačno deceniju pauze, ne bi trebalo da traje duže od šest mjeseci, a svake godine imali bi od 5.000 do 10.000 novih regruta čija primanja više ne bi bila „simbolična“.

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je prošle nedjelje da još nema odluke o obaveznom služenju vojnog roka jer u vezi s tim postoji mnogo problema, iako je većina naroda za takvu odluku, te da bi to za vojsku bilo spasonosno. Po istraživanjima, čak 70 odsto stanovnika ove zemlje je za vraćanje obaveznog služenja vojske. Zvaničnici za sada planiraju povratak vojnog roka, ali sa odlukom ne žele da srljaju. Jesen sljedeće godine trebalo bi da nam donese veliku javnu debatu na ovu temu.

– Od kog godišta da to važi – ako kažemo da bi to bilo od 1994. ili 1995. godište, mi ne možemo da prihvatimo 35.000 ili 20.000 ljudi, mi možemo da prihvatimo do 10.000 ljudi, a onda je pitanje koga da oslobodite – rekao je Vučić. Dodao je i kako se razmatra novo povećanje plata za dobrovoljno služenje vojnog roka da bi se privuklo još 5.000 vojnika na godišnjem nivou.

Ključna pitanja prilikom donošenja odluke o vraćanju vojnog roka biće: 1. troškovi, 2. obnova infrastrukture i obnavljanje kasarni za vojnike 3. trajanje vojnog roka, broj regruta i pitanje prigovora savjesti. Razmatra se i ideja da se za početak, u prvoj klasi vojnika, obavezni voni rok služi oko 2500 regruta, dok bi dužina trajanja obuke trebala bi biti od četiri do šest mjeseci. Ono što je izvjesno je da obaveznog vojnog roka kakvog smo nekada poznavali, kada su svi muškarci koji napune 18 godina dobijali poziv za vojsku, više neće biti, piše “Blic“.

Najbliži smo “hibridnom” modelu

Kako kaže Vlade Radulović za “Blic”, predsjednik Centra za geostrateška istraživanja i terorizam, radna grupa za vraćanje obaveznog služenja vojske, razmatra koji model primijeniti, ali dodaje da smo najbliži “hibridnom” modelu koje imaju pojedine skandinavske zemlje, poput Norveške.

– U ovom trenutku odmrzavanje vojnog roka u uniformi pod oružjem u kasarni u formatu kakav je bio ranije, nije realno održiv, prije svega zbog naših potreba, kapaciteta, logistike, finansija, prigovora savjesti i tako dalje. Regrutna evidencija nikada nije prekinuta i ideja je da vidimo koji je to broj vojnika na služenju optimalan za nas. Da li govorimo o 5.000 ili 10.000 koji su za naše uslove mislim idealna brojka. Da se pozovu svi regruti koji su sposobni za služenje vojnog roka, te na osnovu određenih karakteristika, motivisanosti, zdravstvenih sposobnosti i drugih faktora, selekcijom dođe to tih četri, pet ili više hiljada koji će služiti vojni rok. Tako je u Norveškoj, svi dobiju poziv, ali u finalnu fazu stigne oko 12 odsto regruta – rekao je Radulović, koji smatra da bi hibridni model bio i najbolji.

Prednost pri zapošljavanju, veća plata

Ono što bi nakon toga moralo da prati ovu priču su dodaje određene beneficije, poput one da vojnici poslije imaju prednost pri zapošljavanju. Plan je i da vojnička plata bude mnogo veća u odnosu na ranije godine, odnosno da više ne bude simbolična, nego nešto veća od minimalne zarade u Srbiji. Radulović navodi i primjer Švajcarske, koja ima drugačije „hibridno“ rješenje. Ukoliko Švajcarac ne želi da ide u vojsku, ne mora, ali je obavezan da od svoje godišnje zarade izdvaja dodatan porez od tri odsto do svoje 37 godine života.

Jedna od najvećih prepreka za vraćanje vojnog roka su finansije, kako i kako svim regrutima obezbijediti smještaj i adekvatnu opremu. „Resursi poput kasarni, regrutnih centara i centara za obuku su desetkovani, zato moramo da razmišljamo ozbiljno gdje će vojnici biti smješteni i kakvu će opremu i obuku da imaju“ izjavio je ranije Nebojša Stefanović, ministar odbrane. Jedan od njegovih prethodnika Zoran Đorđević, procijenio je prije četiri godine da bi nas novi regruti koštali oko 600 miliona evra godišnje. Vučić je tu cifru ipak značajno smanjio. Ako bi vojni rok trajao tri mjeseca, godišnje bi nas kako predsjednik računa koštao 90 miliona evra, u drugoj varijanti od šest mjeseci, konačna cifra ne bi prelazila 130 miliona evra.

Ne više od 9 mjeseci

– Kada pričamo o ciframa ne treba silaziti ispod 100 miliona evra godišnje sa minimalnim povećanjem vojnika, što je za nas značajna suma. Kako se broj vojnika povećava, cifa može biti samo veća. Što se tiče trajanja, imamo trenutno nekoliko škola razmišljanja, da to bude ubrzana, intezivna obuka od tri mjeseca, da traje šest mjeseci, a neki zagovaraju čak i devet. Niko ne razmislja više od toga. Smatram da bi najbolja obuka bila do šest mjeseci, ukoliko se dobro uklopi i koncipira. Mislim da smo najbliži tome da traje tri mjeseca. Još uvijek je rano pričati o datumima, sačekajmo da prođu priče oko ustava i izbora, prije jeseni je teško bilo šta spekulisati – kazao je Radulović.

Jedno od pitanja koje se nameće i koje bi trebalo da prođe široku javnu debatu je i prigovor savjesti. Većina evropskih država onima koji imaju prigovor savjesti i odbijaju služenje vojnog roka iz političkih, vjerskih, filozofskih, moralnih ili bilo kojih drugih razloga savjesti, obezbežuje alternativu u služenju vojnog roka u vidu civilne služne ili vojne službe bez oružja.