Oglasio se Štrbac: Crno tržište ratnim dokumentima odavno postoji

22.02.2023. | 13:25

Direktor Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas” Savo Štrbac izjavio je Srni da već odavno govori o tome da postoji crno tržište ratnim dokumentima, ali da je “Veritas” više interesovao period rata devedestih godina prošlog vijeka.

“Naravno, nije to kao buvljak da odeš negdje i to sve potražiš, ali mnogi ljudi raspolažu raznim dokumentima bilo da su video zapisi, fotografije, tonski zapisi iz rata”, rekao je Štrbac, dodajući da njega najviše interesuju dokumenti iz rata devedesetih, ali da postoje i oni koji se odnose na Drugi ili Prvi svjetski rat.

Komentarišući pisanje pojedinih beogradskih medija da proustaške organizacije kupuju dokaze vezane za ustaški koncentracioni logor Jasenovac kako bi ih uništili, Štrbac je istakao da je Hrvatima Jasenovac rak rana na njihovu istoriju i najcrnja mrlja koju su imali i još je imaju.

On je rekao da nema otvorenih tržišta poput buvljaka ili sličnog za takva dokumenta, ali da tržište postoji i svako koga interesuju neki dokumenti i dokazi može da sazna za njih.

“Mnogi su znali šta interesuje `Veritas`, mene i moje saradnike, pa smo tako dolazili do tih dokumenata. Naravno, to ima svoju cijenu i to je stvar pogađanja kao u svakoj trgovini. Ima tu nadmudrivanja, dogovaranja, pregovaranja, lažiranja, prodaje raznih dokumenata, svega toga ima”, kaže Štrbac.

On je podsjetio da ove godine Hrvatska predsjedava Međunarodnom alijansom za sjećanje na Holokaust, što je poseban apsurd.

“I Srbija je članica te asocijacije. Efraim Zurof je kritikovao kako to da Hrvatska, koja negira zločine u Jasenovcu i genocid nad Srbima, Romima i Jevrejima, uopšte može da predsjedava. Ali, interesantno je da se predsjedavajući bira svake godine jednoglasno, što znači da je i Srbija glasala da Hrvatska predsjedava ove godine”, dodao je Štbac.

Navodeći da bi u martu ili aprilu u Dubrovniku trebalo da bude održana prva sjednica te institucije, Štrbac ističe da sa nestrpljenjem očekuje da vidi šta će biti na dnevnom redu.

“Pretpostavljam da će Hrvatska opet pokušati da `uvali` neke teme koje se tiču negiranja nekih očiglednih činjenica o stradanju u vrijeme Pavelićeve NDH, prvenstveno Srba. Teže im je negirati stradanje Jevreja, što se može često čuti iz izjava njihovih čelnika”, rekao je Štrbac.

Na pitanje da li mogu kupovinom i uništavanjem dokaza da spriječe istinu i izvrše reviziju Jasenovca, Štrbac navodi da je nakon toliko vremena od Drugog svjetskog rata malo šta ostalo skriveno, pa čak i iz rata devedesetih, a kamoli iz rata četrdesetih godina.

“Međutim, uvijek se moguće dokopati nekog dokumenta iz tih privatnih arhiva. I nas u `Veritasu`, iako se ne bavimo direktno Drugim svjetskim ratom, još zovu i dolaze ljudi da bi nam predali neki dokument iz privatne arhive koji imaju, a `Veritas` to upućuje u Muzej žrtava genocida”, kaže on.

Štrbac navodi primjer pisma jednog Srbina iz Bosanskog Grahova koji ga je molio da provjeri za 15 njegovih rođaka da li su na spisku žrtava Drugog svjetskog rata, o kojem se često priča i koji je sada u nekoj reviziji.

Prema njegovim riječima, taj čovjek je naglasio da su njegovi rođaci bili četnici.

“Ali, na moje iznenađenje i razočarenje niko od njih nije bio na tom spisku. A on kaže da je samo u njegovom selu bilo bar 60 takvih koji su bili uz četnike ili u četnicima, a koji su žrtve ustaša”, rekao je Štrbac.

On dodaje da je taj čovjek iz Grahova izveo logičan zaključak – koliko je onda takvih sela po BiH, Lici, Dalmaciji, cijeloj Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji koja nisu popisana.

Dakle, dodao je Štrbac, svi oni koji su bili, kako se kaže, saradnici okupatora i kvislinzi, nisu ni popisivani po posebnoj naredbi te 1964. godine (tadašnjih jugoslovenskih komunističkih vlasti).

“I sada se pozivaju preko Muzeja žrtava genocida da se svi jave. Ovog čovjeka smo uputili, postoje čak i formulari koji se popunjavaju”, rekao je Štrbac.

On ukazuje posebno na manipulacije sa jasenovačkim žrtvama – da li je tamo stradalo 700.000 ili 83.500 koliko ima na zvaničnom spisku u Jasenovcu ili stotinjak hiljada koliko je sakupio Muzej žrtava genocida do sada.

“To su interesantne teme, posebno što Hrvatska sada predsjedava ovom alijansom za sjećanje na Holokaust”, rekao je Štrbac.

Međunarodna alijansa za sjećanje na Holokaust podržala je nominaciju Hrvatske za predsjedavanje ovom organizacijom ove godine bez obzira na to što neki smatraju da Hrvatska nije dovoljno učinila da se suprotstavi istorijskom revizionizmu u vezi sa zločinima iz Drugog svjetskog rata.

Međunarodna alijansa za sjećanje na Holokaust spaja vlade i stručnjake radi jačanja, unapređenja i promocije obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu širom svijeta.