Odlazak ikone srpske diplomatije: Kako se Jovanović suočio sa sankcijama, Rusijom i pritiscima iz Vašingtona
22.02.2026. | 21:45Bivši ministar spoljnih poslova SRJ i dugogodišnji ambasador pri UN, Vladislav Jovanović, preminuo je sinoć, ostavljajući iza sebe višedecenijsku diplomatsku karijeru obilježenu najtežim godinama međunarodne izolacije Srbije i SRJ.
Njegov rad tokom devedesetih i kasnija svjedočenja o zakulisnim pregovorima i pritiscima predstavljaju važan dio političke istorije tog perioda.
Jovanović je bio ministar u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića, a potom i ambasador Savezne Republike Jugoslavije pri Ujedinjenim nacijama, gdje je učestvovao u raspravama o sankcijama, ratu u BiH, Kosovu i NATO intervenciji.
Bitka za svaku riječ u Savjetu bezbjednosti
U intervjuima nakon odlaska iz aktivne diplomatije, Jovanović je često opisivao atmosferu u Savjetu bezbjednosti UN kao „borbu za svaku riječ“. Prema njegovim riječima, diplomatski tim iz Beograda pokušavao je ublažiti formulacije koje su imale ozbiljne političke i pravne posljedice po zemlju.
Tvrdio je da je međunarodna izolacija bila gotovo potpuna i da su zapadne sile nastupale usaglašeno, dok je prostor za manevar bio minimalan. U takvim okolnostima, i najmanja izmjena u tekstu rezolucije smatrana je značajnim diplomatskim pomakom.
Odnosi sa Rusijom – saveznik sa rezervom
Govoreći o Moskvi, Jovanović je navodio da je Rusija predstavljala važan oslonac, ali ne i bezuslovnog saveznika. Smatrao je da je ruska diplomatija balansirala između tradicionalnih veza sa Srbijom i sopstvenih odnosa sa Zapadom.
Prema njegovim ocjenama, ruska podrška je često bila presudna u ublažavanju određenih inicijativa, ali nije postojala spremnost za otvorenu konfrontaciju sa Sjedinjenim Državama zbog jugoslovenskog pitanja.
Pritisci iz Vašingtona i paralelni procesi
Jovanović je u više navrata govorio o „kontinuiranim i sistemskim pritiscima“ američke administracije, tvrdeći da su ključne političke odluke često bile donesene prije formalnih diplomatskih rasprava.
Posebno se osvrtao na period kosovske krize i NATO bombardovanja, navodeći da su diplomatski razgovori tekli paralelno sa vojnim planiranjem, što je, prema njegovom tumačenju, ostavljalo malo prostora za istinski kompromis.
Diplomati između politike i bezbjednosnih struktura
U svojim kasnijim istupima ukazivao je i na unutrašnje izazove – na to da Ministarstvo spoljnih poslova nije uvijek imalo punu kontrolu nad svim državnim potezima, te da su bezbjednosne strukture imale značajan uticaj na ključne odluke.
Takve ocjene predstavljale su rijedak uvid u složenost tadašnjeg sistema odlučivanja.
Nasljeđe jednog turbulentnog vremena
Smrt Vladislava Jovanovića zatvara jedno poglavlje diplomatije obilježene sankcijama, ratovima i dubokim geopolitičkim promjenama. Njegova svjedočenja ostaju dio arhive jednog teškog perioda, u kojem su se, kako je često naglašavao, međunarodni odnosi lomili „između prava i sile“.
Bez obzira na različite političke ocjene njegove uloge, ostaje činjenica da je bio jedan od ključnih aktera jugoslovenske i srpske diplomatije u najosjetljivijem trenutku njene novije istorije.
