Navršilo se 30 godina od krvavog pira: Brutalne likvidacije pripadnika JNA na Koranskom mostu

21.09.2021. | 08:08

Danas se navršilo 30 godina od stradanja rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu koji su brutalno likvidirani, nakon što su ih zarobili pripadnici MUP-a i Zbora narodne garde Hrvatske.

Ovo je jedan od prvih ratnih zločina nad pripadnicim JNA, u to vrijeme jedine legitimne i regularne vojske u SFR Jugoslaviji, u čijem sastavu je formalno-pravno još uvijek bila i Hrvatska, saopšteno je iz Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas”.

Tog 21. septembra 1991. godine pripadnici MUP i Zbora narodne garde Hrvatske su, ispred mosta na rijeci Korani, zaustavili dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne “Mekušje” u kasarnu “Logorište”, prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje.

Odmah po predaji, jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvežena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovedena je pješice preko Koranskog mosta.

Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i nad njima počeli “krvavi pir”, kada su 13 pripadnika JNA likvidirana, nekoliko klanjem u ležećem položaju, a većina hicima iz automatskog oružja u stojećem položaju.

Trojica su se, među njima i jedan sa teškim povredama, spasili skokom sa mosta, a četvrti se u toku noći, takođe sa teškim povredama, iskobeljao ispod mrtvih saboraca.

Likvidirani su Jovan Sipić, Božo Kozlina, Nebojša Popović, Milić Savić, Milenko Lukač, Nikola Babić, Slobodan Milovanović, Svetozar Gojković, Miloš Srdić, Zoran Komadina, Mile Babić, Vaso Bižić i Mile Peurača.

Ranjeni su Duško Mrkić, Svetozar Šarac, Nebojša Jasnić i Branko Mađarac.

Za ovaj zločin u maju 1992. godine započeo je krivični progon karlovačkog hrvatskog specijalca Mihajla Miše Hrastova, a završio je u maju 2015. presudom Vrhovnog suda, kojom je osuđen na četiri godine zatvora zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.

Iako izvedeni dokazi ukazuju da je u likvidaciji rezervnog sastava JNA učestvovalo najmanje tri lica i da je pucano iz najmanje dva različita oružja, nadležno tužilaštvo se još ne oglašava po pitanju eventualnog proširenja optužbe na ostale izvršioce i naredbodavce ovog zločina.

Izrečena kazna se, napominje “Veritas”, tumači i kao nagrada ubici Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminisani događaj, priznajući da ih je sam pobio i to u iskonstruisanoj nužnoj odbrani, u koju mu nisu na kraju povjerovali ni Vrhovni ni Ustavni sud.

U aprilu 2016. osuđeni ratni zločinac Hrastov je otišao na dosluženje ostatka izrečene kazne, sa koje je nakon što je odslužio dvije godine i 10 mjeseci zatvora pušten na uslovni otpust.

Prema anketi nekih hrvatskih medija, devet od 10 Karlovčana i danas smatra da Hrastov nije zločinac, nego heroj, koji je nedavno u Karlovcu dobio i svoj mural čije je “službeno otvorenje” zakazano tačno na 30. godišnjicu zločina zbog kojeg je pravosnažno i osuđen.

Na tridesetu godišnjicu masakra karlovačko Gradsko vijeće raspravljaće o prijedlogu da most na Korani u Karlovcu dobije ime po specijalnoj jedinici policije “Grom”, čiji je pripadnik bio i osuđeni ratni zločinac Mihajlo Hrastov.

Hrvatska država je za “grijeh” svog bivšeg specijalca za zločin na Koranskom mostu porodicama likvidiranih žrtava na ime naknade štete, po pravosnažnim presudama parničnog suda, isplatila oko 1,6 miliona evra, dok su postupci za preživjele žrtve još u toku.

Jedan od njih je i Svetozar Šarac po čijoj ustavnoj tužbi je Ustavni sud Hrvatske u junu ove godine presudio da mu hrvatska država mora isplatiti nešto više od 4.000 evra, zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, a parničnom sudu je naloženo da odluku donese najkasnije u roku od 12 mjeseci.