Manje tolerancije, mnogo veće kazne: Nova pravila za kamere u komšiluku BiH

21.09.2026. | 15:44 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Vozačima u Hrvatskoj bi kamere za brzinu uskoro mogle znatno manje opraštati, odnosno, više neće tolerisati prekoračenja kao do sada, tako da bi ista brzina mogla donijeti 3 puta veću kaznu.

Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) predložio je, naime, novi pravilnik kojim se osjetno smanjuje takozvana sigurnosna razlika, odnosno vrijednost koja se oduzima od brzine koju izmjeri kamera ili drugi uređaj.

Manji uticaj greške

Prijedlog je trenutno na javnoj raspravi, koja traje do 19. oktobra, pa nova pravila još nisu na snazi. DZM kaže da se tolerancija smanjuje zato što su uređaji za mjerenje brzine s razvojem tehnologije postali precizniji te je manji uticaj greške mjerenja i rukovanja uređajem.

Trenutna pravila

Prema važećem pravilniku, od izmjerene brzine do 50 km/h oduzimaju se tri km/h. Kod izmjerenih brzina od 51 do 100 km/h sigurnosna razlika iznosi 10 km/h, dok se iznad 100 km/h oduzima 10 odsto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost.

Nova pravila

Novi prijedlog uvodi znatno manje odbitke i razlikuje ih prema načinu mjerenja. Kod stacionarnog mjerenja, što uključuje klasične fiksne kamere te druga mjerila koja mjere iz nepomične tačke, za brzine do 50 km/h i dalje bi se oduzimala tri km/h. Ali, kod izmjerene brzine od 51 do 100 km/h sigurnosna razlika pala bi sa današnjih 10 na samo pet km/h, piše Index.

Od 101 do 120 km/h odbijalo bi se šest km/h, od 121 do 140 km/h sedam km/h, od 141 do 160 km/h osam km/h, a zatim bi se odbitak postepeno povećavao za više brzine. To u praksi znači da bi ista izmjerena brzina u nekim slučajevima vozača mogla prebaciti u viši kazneni razred.

Vožnja u naselju

Jedan od najjednostavnijih primjera je vožnja u naselju gdje je ograničenje 50 km/h. Ako kamera danas izmjeri 60 km/h, od toga se oduzima 10 km/h pa se za potrebe utvrđivanja prekršaja računa brzina od 50 km/h. Prema predloženim pravilima odbijalo bi se samo pet km/h, pa bi mjerodavna brzina bila 55 km/h.

Za prekoračenje do 10 km/h u naselju propisana je kazna od 30 evra. Još je izraženiji primjer ako kamera na putu s ograničenjem od 50 km/h izmjeri 86 km/h.

Prema sadašnjem pravilu odbija se 10 km/h, pa ostaje 76 km/h, odnosno prekoračenje od 26 km/h. Za to je kazna 130 evra.

Po prijedlogu bi se od 86 km/h odbilo samo pet kilometara, pa bi mjerodavna brzina bila 81 km/h. To je 31 km/h iznad ograničenja i ulazi u razred za koji je u naselju propisana kazna od 390 do 920 evra.

Dakle, ista izmjerena brzina mogla bi zbog manje sigurnosne razlike umjesto kazne od 130 evra donijeti najmanje 390 evra.

Promjena i na auto-putu

Razlika bi se osjetila i pri većim brzinama. Prema sadašnjem pravilniku, ako kamera izmjeri 156 km/h, oduzima se 10 odsto, odnosno 15,6 km/h, što se zaokružuje na 16. Za utvrđivanje prekršaja tako ostaje 140 km/h. Prema prijedlogu bi se kod stacionarnog mjerenja u rasponu od 141 do 160 km/h odbilo samo osam km/h. Kod izmjerenih 156 km/h tako bi ostalo 148 km/h.

Na auto-putu s ograničenjem od 130 km/h to bi značilo prekoračenje od 18 km/h. Za prekoračenje veće od 10 do 30 km/h izvan naselja propisana je kazna od 60 evra.

Posebna pravila za presretače

Nacrt prvi put detaljnije razlikuje i sigurnosnu razliku u zavisnosti od toga mjeri li se brzina iz nepomične ili pomične tačke. Kod uređaja ugrađenih u vozilo koje se kreće predviđena su nešto veća odbijanja nego kod stacionarnih kamera. Posebna pravila predviđena su za mjerenje brzine praćenjem vozila, kakvo koriste presretači.

Kod takvog mjerenja sigurnosna razlika zavisila bi od dužine dionice praćenja: 10 km/h za dionice od 200 do 500 metara, osam km/h od 501 do 1.000 metara te šest km/h ako praćenje traje na dionici dužoj od jednog kilometra.

DZM: Uređaji postali precizniji

DZM objašnjava da je razlog za promjenu tehnološki napredak. Navode da uređaji za mjerenje brzine postaju sve precizniji te da na rezultate sve manje utiču greške metode mjerenja i način na koji operater koristi uređaj. Zato smatraju da postojeće sigurnosne razlike treba smanjiti.

Novi pravilnik uvodi i novu kategoriju uređaja koji brzinu određuju obradom fotografije ili videosnimka, bez radarskog ili laserskog zračenja. Mijenjaju se i zahtjevi za softver, samoprovjeru uređaja i dokumentovanje prekršaja.

Važno je naglasiti da je pravilnik zasad samo prijedlog. Javna rasprava završava se 19. oktobra, nakon čega DZM može izmijeniti tekst prije njegovog donošenja. Do tada vrijede postojeća pravila iz pravilnika iz 2020. godine.