Komšije u velikim problemima: Nestašica lijekova u Hrvatskoj postaje novo pravilo

03.02.2026. | 14:24

U Hrvatskoj svako malo dolazi do nestašice pojedinih lijekova, počev od antibiotika, lijekova za astmu, insulina, fiziološkog rastvora. Nestašice lijekova u Evropi i Hrvatskoj više nisu izuzetak, već novo pravilo .

Udruženje proizvođača lijekova pri HUP-u (Hrvatska udruga poslodavaca) ističe da ograničene cijene lijekova, modeli javne nabavke lijekova zasnovani isključivo na najnižoj cijeni i jednom pobjedniku tendera, prekomjeran troškovni pritisak na proizvođače i poremećaji globalnih lanaca snabdijevanja dugoročno ugrožavaju dostupnost ključnih lijekova.

Upozoravaju da nestašice lijekova i rastuća zavisnost od proizvodnje van Evropske unije postaju ozbiljan rizik za zdravstvene sisteme, naročito u manjim državama poput Hrvatske.

“U aktuelnom geopolitičkom kontekstu, uz jačanje industrijskih politika trećih zemalja i sve češće poremećaje u snabdijevanju, dostupnost lijekova prestaje biti samo tržišno pitanje i postaje pitanje zdravstvene bezbjednosti, strateške autonomije i reindustrijalizacije Evropske unije”, navode.

Uredba o kritičnim lijekovima (Critical Medicines Act, CMA) evropski je, kako ističu, odgovor na ove izazove. Riječ je o novom regulatornom i industrijskom okviru kojim EU želi ojačati proizvodnju ključnih lijekova na svom tlu, smanjiti zavisnost od trećih tržišta te povećati sigurnost i kontinuitet snabdijevanja lijekovima za građane.

Iz Udruženja navode da u Evropi 46% kritičnih generičkih lijekova isporučuje samo jedan proizvođač, dok je čak 83% tržišta zavisno od dobavljača s dominantnim udjelom, što značajno povećava rizik od nestašica.

 Loše brojke za Hrvatsku

Brojke za Hrvatsku su još lošije: 68% kritičnih generičkih lijekova ima samo jednog dobavljača, a kod 91% lijekova tržište se praktično oslanja na jednog proizvođača. Istovremeno, dok su cijene većine proizvoda u Evropi porasle oko 30%, cijene generičkih lijekova pale su za gotovo 8%, što podstiče povlačenje lijekova sa tržišta i dalje smanjenje broja proizvođača.

“Rezultat je sve manji broj proizvođača, veća ranjivost lanaca snabdijevanja i rastuća nesigurnost za pacijente i zdravstveni sistem. Upravo je Uredba o kritičnim lijekovima osmišljena kao odgovor na ove izazove, kako bi državama dala alate za stabilnije snabdijevanje, jačanje proizvodnje u EU i dugoročnu sigurnost dostupnosti kritičnih lijekova”, ističu.

Hrvatska farmaceutska industrija je, kako navode, strateški sektor i dio nacionalne i evropske kritične infrastrukture.

“Udruženje proizvođača lijekova pokriva gotovo cjelokupno domaće tržište generičkih lijekova, zapošljava oko 6.000 radnika (od čega je 80% visokoobrazovanih), stvara dodatnih 18.000 indirektnih radnih mjesta, izvozi 70% proizvodnje i doprinosi oko 2% BDP-a. U kontekstu izrade Nacionalnog plana razvoja industrije RH 2027–2034, Akcionog plana i oblikovanja stava RH prema CMA, Hrvatska ima jedinstvenu priliku da istovremeno ojača sigurnost snabdijevanja lijekovima, podstakne nova ulaganja u proizvodne kapacitete, obezbijedi dugoročnu održivost zdravstvenog sistema i poveća koristi za pacijente kroz stabilnu dostupnost terapija”, poručuju iz Udruženja.

Ističu da Hrvatska treba uvesti obavezan model izbora više privrednih subjekata u javnoj nabavci, obezbijediti finansijski održivu nabavku i predvidive rokove plaćanja, prilagoditi sistem podsticaja velikim ulaganjima, produžiti i redefinisati rokove korišćenja podsticaja te omogućiti velikim kompanijama ravnopravan pristup fondovima EU. Takođe naglašavaju da je ključno aktivno zastupati hrvatske interese u trijalogu o Uredbi o kritičnim lijekovima, prenosi 24sata.hr.