Komemoracija u Jasenovcu: Plenković poručio da politika sjećanja mora u obrazovni sistem VIDEO

21.04.2024. | 20:10

Hrvatski državni vrh predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti i prežijveli zarobljenici logora, odali su danas poštu žrtvama ustaškog logora Jasenovac, kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet, kod kojeg su, umjesto vijenaca, položili po jedan cvijet.

Plenković je rekao da je od suštinske važnosti da se politika sećanja na najstrašnije zločine ugradi u hrvatski obrazovni sistem, kako bi mladi na vrijeme mogli da formiraju svoje stavove.

“Ponovo smo ovdje u Jasenovcu, na 79. godišnjicu proboja iz ustaškog logora. Još jednom smo došli da osudimo totalitarni sistem, najgore zločine počinjene tokom drugog svjetskog rata, da odamo poštu žrtvama, svima onima koji su nevino stradali ovdje, ali i u drugim logorima tokom Drugog svjetskog rata”, rekao je Plenković.

On je podsjetio da je Hrvatska proteklih godinu dana predsjedavala Međunarodnim savezom na sjećanje na Holokaust (IHR).

“Tema našeg predsjedavanja je bila budućnost sjećanja, jer dolazimo u situaciju da je broj preživjelih stradalnika sve manji. Zato smo kao država koja predsedava IHR-om dobili smjer rada na politici sjećanja. Izuzetno je važno da se upravo ta politika sećanja na najstrašnije zločine totalitarnih sistema ugradi u naš obrazovni sistem, gdje svi mladi na vrijeme dobiju pravu i istinitu informaciju, kako bi mogli pravovremeno da formiraju stavove ubuduće”, dodao je on.

Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. april 1945. godine, kada su logoraši iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac pokušali u očajničkom jurišu na stražare da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo 169 od njih 1.073.

Ustaški logor Jasenovac bio je najveći koncentracioni logor po broju zatočenika i stradalih na području Nezavisne države Hrvatske (NDH).

Kraus: Dolazili smo u Jasenovac da bi postigli dogovor, ali dogovora nema

Predsjednik Jevrejske opštine Zagreb Ognjen Kraus, koji danas nije učestvovao u službenom protokolu u obilježavanju 79. godišnjice sjećanja na žrtve Jasenovca, istakao je da su dvije godine dolazili u Jasenovac da bi postigli dogovor, ali da do dogovora nije došlo.

-Mi smo dvije godine za redom dolazili ovdje da se nešto dogovorimo. U godinu dana nije bilo nikakvog dogovora. Kao što znate, Hrvatska je predsjedavala Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) godinu dana, a u tih godinu dana osim potpisivanja deklaracija konačnog dogovora oko bloka 17 u Aušvicu, što nije samo pitanje Hrvatske, nego međunarodnih dogovora bivših nasljednica Jugoslavije, nije gotovo ništa učinjeno – rekao je Kraus novinarima, prenijela je Hina.

To što su mijenjani nazivi ulica dobijenih prema imenima ustaških oficira po gradovima, dodao je on, učinjeno je tako što diplomatski izaslanici Izraela “nisu htjeli da dijele medalje dok se ne maknu ulice ili smo pritiskali mi državu, a ona nije učinila ništa”.

Kraus je naveo kako je “vrhunac svega” bio sastanak u Ministarstvu kulture prije mjesec dana oko dogovora za komemoraciju, kada je bilo postavljeno pitanje vezano za revizije teksta na panou koji će biti postavljen u Jasenovcu.

-Postavio sam pitanje zašto i ko je to učinio – bez odgovora. Nakon toga sam tražio da dobijemo pismeno odgovor, koji nismo dobili, i poslao sam ponovno, nakon 14 dana, imejl da čujemo o čemu se radi, bez odgovora – rekao je Kraus i dodao da je konačno na sastanku u Karlovcu, čovjek iz ministarstva koji je predsjedavao tom susretu, izjavio da nema dozvolu da kaže ko je to uradio uz obrazloženje da mora da pita one koji su radili reviziju.

-Na to sam ostao bez riječi – objasnio je Kraus.

Upitan hoće li se ikad stvari promijeniti i postići ono ključno što traži – zabranu ustaškog pozdrava, odgovorio je da to nije samo pitanje Jevrejske opštine Zagreb, već svih žrtava koje su stradale po rasnim zakonima ili zbog nacionalnosti. Istakao je i da je i ove godine 10. april, kada je osnovana NDH, ponovno slavljen u Splitu, bez reakcije vlasti.