Ključa Katalonija — šta će Španija učiniti do kraja marša u Barselonu

17.10.2019. | 07:22

Španska Vlada je puna tri dana suočena sa nasilnim protestima katalonskih separatista u Barseloni i u drugim gradovima Katalonije, nakon što je Vrhovni sud u Madridu osudio devet bivših katalonskih političara i aktivista na zatvorske kazne od devet do 13 godina, zbog njihove uloge u neuspjelom proglašavanju nezavisnosti Katalonije 2017. godine.

Sukobi demonstranata i policije traju od ponedjeljka, a povrijeđeno je najmanje 140 osoba, među kojima 40 policajaca.

Kako za Sputnik kaže Rajko Petrović, saradnik Instituta za evropske studije, španska Vlada je proteste spremno dočekala, tim prije jer se zemlja priprema za druge ovogodišnje opšte izbore, zakazane za 10. novembar, a gdje bi pitanje Katalonije, u kojoj živi oko 7,5 miliona ljudi, moglo biti jedno od ključnih.

„Ovakve reakcije proseparatistički orijentisane katalonske populacije su bile očekivane, iako su te kazne ublažene, imajući u vidu da su bivši potpredsjednik katalonske Vlade Oriol Žunkeras i ostali mogli biti osuđeni na kazne do 30 godina zatvora. Svjesna da će se protesti dogoditi, Vlada u Madridu je, par dana prije izricanja presude, razmestila policiju iz svih dijelova Španije u Kataloniju, kao pomoć katalonskoj regionalnoj policiji“, kaže Petrović.

Trećeg dana protesta zbog presude devetorici katalonskih separatista, 16. oktobra, demonstranti iz više gradova ovog regiona krenuli su u protestni marš, sa namjerom da do 18. oktobra stignu u Barselonu. Rajko Petrović vjeruje da se može očekivati dalja eskalacija protesta.

„Jasno je da određene desničarske političke partije, poput Voksa i nekih ekstremnijih desničarskih pokreta, planiraju da se okupe u Barseloni do kraja nedjelje, pa ostaje da se vidi kako će se situacija u tom smislu dalje razvijati. Ono što je sigurno je da presude katalonskim vođama i aktuelni protesti mogu dodatno ujediniti špansku desnicu i dati joj vjetar u leđa na predstojećim izborima. Ipak, treba imati na umu da je opozicija u Španiji generalno prilično podijeljena, kao i društvo po ovom pitanju“, objašnjava Petrović.

Prema riječima sagovornika Sputnika, španska država pred sobom ima dvije opcije za rješavanje aktuelne situacije. Prva je da reaktivira Član 155 Ustava i vrati u funkciju poštovanje ustavnog poretka, s obzirom na to da se predsjednik Katalonije Kim Tora nije ogradio od ovih protesta, već ih je i javno podržao i tako izrazio jednu vrstu građanske neposlušnosti.

„Primjena Člana 155 jeste nešto što se već desilo 2017. godine i vidjeli smo kako to u praksi izgleda. Dakle, autonomnoj pokrajini se privremeno oduzimaju ovlašćenja, raspisuju se ponovni regionalni izbori i, naravno, dolazi do smjene čelnih ljudi koji predvode katalonski region. Naime, taj član se i primjenjuje zbog toga što je potrebno ponovo uspostavljiti legitiman, legalan i demokratski pravni poredak na tom dijelu teritorije Španije, za šta ta regionalna Vlada očigledno nije bila sposobna“, kategoričan je Petrović.

Druga opcija je, nastavlja sagovornik Sputnjika, da se primijeni Zakon o nacionalnoj sigurnosti, koji je nedavno usvojila Vlada premijera Pedra Sančeza.

„Ovaj zakon podrazumijeva mnogo toga sličnog onome što predviđa Član 155 španskog Ustava, ali je na neki način Vlada time htjela da, ukoliko bi ga eventualno aktivirala, prikrije taj pežorativni, negativni karakter koji je ovaj član Ustava dobio u prethodne dvije godine“, ukazuje Petrović.