Izvještaj Vrhovnog tužilaštva: Stefanović optužen za “paratužilački sistem”

10.11.2026. | 14:41 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva Srbije objavila je izvještaj o nadzoru nad Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, kojim rukovodi Nenad Stefanović.

U dokumentu na 23 strane iznesene su ozbiljne kritike postupanja tužilaca u predmetima “Zvučni top”, pomilovanja i drugim slučajevima koji su izazvali veliku pažnju javnosti.

Izvještaj je objavila Nova.rs, prenoseći dokument u cijelosti. Komisija je analizirala postupanje tužilaštva kojim rukovodi Nenad Stefanović, a njeni nalazi otvaraju pitanja nepristrasnosti, zakonitosti i odgovornosti u pojedinim istragama.

Šta je Komisija utvrdila o “zvučnom topu”?

Jedan od najvažnijih dijelova izvještaja odnosi se na događaje tokom protesta u Beogradu 15. marta 2025. godine, kada su građani prijavili da su osjetili dejstvo nepoznatog zvuka, nakon čega je nastala panika.

Više javno tužilaštvo u Beogradu ranije je zaključilo da nije korišten “zvučni top” niti drugo slično sredstvo.

Komisija, međutim, ocjenjuje da su u tom postupku napravljeni ozbiljni propusti i da su pojedini dokazi tumačeni pristrasno.

Posebno je ukazano na iskaze približno 150 građana koji su prijavili dejstvo mogućeg akustičnog sredstva, kao i na medicinsku dokumentaciju i stručne analize.

U izvještaju se navodi i da je tužilaštvo od BIA tražilo provjeru 154 građana koji su dali izjave, uključujući podatke o njihovoj eventualnoj povezanosti s političkim strankama i nevladinim organizacijama.

Komisija kritikuje takav pristup, ocjenjujući da je pažnja usmjerena na građane koji su govorili o mogućoj upotrebi akustičnog oružja, umjesto prvenstveno na utvrđivanje šta se dogodilo.

Nalazi Komisije ne predstavljaju konačan dokaz da je “zvučni top” upotrijebljen, već ozbiljno dovode u pitanje način na koji je prethodna provjera sprovedena.

Šta je utvrđeno o smrti studentkinje?

U predmetu koji se odnosi na smrt studentkinje M. Ž., Komisija je utvrdila da se istraga s okolnosti njenog stradanja proširila na aktivnosti studentskog pokreta.

Posebno se navodi pretres prostorija Filozofskog fakulteta i Rektorata Univerziteta u Beogradu, tokom kojeg su oduzimani zapisnici sa studentskih plenuma, registratori i druga dokumentacija.

Komisija smatra da dio oduzetih predmeta nije imao veze sa smrću studentkinje, zbog koje je postupak pokrenut.

U izvještaju se zaključuje da je postupanje tužilaštva prvenstveno bilo usmjereno na prikupljanje podataka o studentskom pokretu, umjesto na rasvjetljavanje smrti.

Zbog toga Komisija smatra da postoje razlozi za provjeru eventualne krivične odgovornosti postupajućih tužilaca zbog zloupotrebe službenog položaja.

Šta je sporno u predmetu Vučićevih pomilovanja?

Komisija je analizirala i postupanje po krivičnoj prijavi koju je Srđan Milivojević podnio protiv Aleksandra Vučića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u vezi s pomilovanjima.

Prijava je dostavljena Višem javnom tužilaštvu 14. oktobra, a odbačena je 19. oktobra 2026. godine.

Prema nalazima Komisije, odluka o odbacivanju donesena je bez prethodnog preduzimanja radnji radi provjere navoda iz prijave.

Komisija posebno ukazuje da je tužilaštvo moglo zatražiti dokumentaciju od Ministarstva pravde i Kabineta predsjednika Srbije kako bi provjerilo da li su odluke o pomilovanju donesene u skladu sa zakonom.

Ovi nalazi odnose se na način postupanja tužilaštva i sami po sebi ne znače da je Vučić počinio krivično djelo.

Zašto se predlaže krivično gonjenje?

U završnom dijelu izvještaja Komisija navodi da je uočila sistemske obrasce selektivne primjene prava, pristrasnog postupanja, nezakonitog prikupljanja podataka i zloupotrebe tužilačkih ovlaštenja.

Prema njenoj ocjeni, pojedini postupci mogli bi predstavljati disciplinske prekršaje, ali i osnov za sumnju na izvršenje krivičnih djela.

Zbog toga je predloženo da se izvještaj i relevantni spisi dostave Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal radi provjere i eventualnog krivičnog gonjenja, kao i disciplinskom tužiocu Visokog savjeta tužilaštva.

Komisija je u zaključku ocijenila da je Nenad Stefanović, iako formalno djeluje unutar javnotužilačkog sistema, svojim načinom rukovođenja uspostavio ono što naziva “paratužilačkim sistemom”.