Godišnjica početka agresije na SR Jugoslaviju: NATO bombardovanje donijelo razaranje i smrt

24.03.2021. | 07:36 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Pod izgovorom “sprečavanja humanitarne katastrofe” Albanaca na Kosovu, NATO je na današnji dan 1999. godine počeo agresiju na SR Jugoslaviju (SRJ), gazeći time Povelju UN i svoj osnivački akt, kojim je definisan kao odbrambeni savez.

Tokom 79 dana agresije korištena su ubojna sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.

U ratnim razaranjima uništeni su mnogi privredni infrastrukturni objekti.

Ukupna ratna šteta procijenjena je na više od 100 milijardi dolara, ne računajući neprocjenjivu štetu nanesenu prirodnoj sredini i dugoročne posljedice po zdravlje ljudi.

U velikim civilnim razaranjima, nezabilježenim u savremenoj svjetskoj istoriji, ubijeno je nekoliko hiljada ljudi, a više od 6.000 zadobilo ozbiljne povrede, koje su u velikom broju izazvale trajni invaliditet.

NATO bombardovanje SRJ (kodno ime operacije “Saveznička sila”, dok je u SAD nazvana “Plemeniti nakovanj”) trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. To je bilo drugo vojno uplitanje NATO-a u regionu nakon bombardovanja Republike Srpske u operaciji “Namjerna sila” 1995. godine.

Intervencija NATO-a na SRJ izvršena je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti zbog optužbi da “srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca”.

Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i navodni masakr nad albanskim civilima za koji se poslije pokazalo da je bio namješten i da se radilo o borcima terorističke OVK preobučenim u civile.

NATO je 24. marta 1999. godine u 19.45 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SRJ, da bi se kasnije vazdušni udari proširili i na privredne i civilne objekte.

U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri.

Napadi su suspendovani 10. juna, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije.

Istog dana u Savjetu bezbjednosti je usvojena Rezolucija 1244, prema kojoj SRJ (Srbija) zadržava suverenitet nad Kosovom i Metohijom, ali ono postaje međunarodni protektorat pod upravom UNMIK-a i KFOR-a.

Sa vojskom i policijom u centralnu Srbiju izbjeglo više od 200.000 kosmetskih Srba i drugih nealbanaca.

Nakon ovog i drugih ratova tokom raspada Jugoslavije, Srbija je postala zemlja sa najvećim brojem izbjeglica i interno raseljenih lica u Evropi.