EU ispostavila račun: Ultimatumi već stižu novoj vlasti u Srbiji

11.11.2026. | 07:59 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Nova vlast u Srbiji još nije ni formirana, a iz komšiluka i Brisela već stiže lista uslova koje će Srbija morati da ispuni na putu ka krugu odabranih.

Evropska unija ispostavila je račun za uvođenje sankcija Rusiji, a Slovenija i Hrvatska najavile su spuštanje rampe na pregovore dok im se ne predaju tajni arhivi UDBE i JNA.

Analitičari ocjenjuju da nema mjesta panici i da će prijetnje komšija ostati u sjenci umjerenog optimizma EU, koja od pobjednika izbora očekuje reforme.

Svim uslovima zajedničko je jedno: ispostavljeni su vrlo brzo nakon održavanja izbora, a pošto je postalo jasno da će Studentska lista preuzeti vlast.

Posljednji zahtjev stigao je i iz Slovenije. Poslanik Evropskog parlamenta iz Slovenije juče je ponovio ono što je ranije rekao premijer Janez Janša, da će pitanje izručenja arhiva UDBA biti jedan od zahtjeva u pristupnim pregovorima Srbije sa EU.

– Pitanje izručenja arhiva UDBA biće jedan od temeljnih zahtjeva Slovenije u pristupnim pregovorima Srbije sa EU. Dobro je što je vlada to najavila unaprijed i što se to konačno rješava. Još važnije biće da se sva otvorena pitanja aktivno rješavaju na nivou obje vlade – napisao je Tonin.

Prethodno je, 27. oktobra, Janša otvoreno poručio da od napretka ka EU nema ništa ukoliko Beograd ne preda tajne arhive Uprave državne bezbjednosti (UDBA) i Jugoslovenske narodne armije (JNA).

– Eventualno odlučivanje u Srbiji za ubrzanje pregovora za ulazak u EU dočekali bismo s radošću. Međutim, nećemo dati saglasnost za bilo kakav napredak dok Srbija ne preda Sloveniji sve arhive Udbe, SDV, JLA, ZSNZ i ostalih nekadašnjih službi SFRJ, koje se odnose na Sloveniju – napisao je na Tviteru Janša, oslanjajući se na izjavu zvaničnice EU Marte Kos o Srbiji da su „vrata u EU otvorena“.

Kos: Sankcije Rusiji

Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, poručila je, samo tri dana od održavanja izbora, da Srbija neće moći da napreduje na evropskom putu ako ne uvede sankcije Rusiji.

– Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje sa nama po pitanju strateškog interesa, što su, naravno, spoljna i bezbjednosna politika, odnosno zajednička borba protiv Rusije, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško – rekla je Kos, odgovarajući na pitanje da li će biti moguće da Srbija uđe u EU ako ne uvede sankcije Rusiji.

Onda je, poslije sastanka sa predstavnicima Studentske liste, rekla da pobjednik izbora u Srbiji treba da gradi povjerenje s evropskim institucijama kako bi zemlja izašla iz višegodišnjeg zastoja u procesu evropskih integracija.

I hrvatski zvaničnici su, nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, iznijeli niz očekivanja od buduće vlasti u Beogradu, stavljajući u prvi plan pitanja ratnih dešavanja tokom devedesetih godina, nestalih lica, otvaranja bezbjednosnih arhiva i procesuiranja ratnih zločina.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pozvao je, dva dana poslije izbora, predstavnike pobjedničke Studentske liste da, nakon konstituisanja nove vlasti, omoguće pristup arhivskoj građi koja se ranije nalazila u nadležnosti Službe državne bezbjednosti, a danas je, kako tvrdi, u posjedu bezbjednosno-obavještajnih struktura Srbije.

On je zatražio da nova vlast dostavi Hrvatskoj dokumenta i informacije koje su, prema njegovim navodima, hrvatske institucije više puta tražile tokom prethodne decenije. Pored otvaranja arhiva, hrvatski ministar očekuje i nastavak procesuiranja lica odgovornih za ratne zločine, prenijeli su hrvatski mediji.

„Radiće se na tome da se Srbiji da dosta vremena“

Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike za „Blic“ kaže da, iako stižu sve ove poruke od pojedinačnih država članica, ne treba smetnuti s uma da ipak u Briselu i u većini drugih zemalja zapravo vlada umjereni optimizam.

– Optimizam jer konačno može da se okrene novi list u evropskim integracijama Srbije. Tokom prethodne vlasti nisu mogli da se otključaju ni fondovi iz novog Plana rasta jer se procijenilo da demokratski preduslovi nisu ispunjeni. Umjereni optimizam jer se ostavlja studentima da diktiraju tempo i sprovode reforme. To je ključna poruka – kaže Subotić.

Osvrnuo se i na motive skrivene iza ovih zahtjeva.

– To što Janša priča sa stanovišta Slovenije, on to radi iz ličnog animoziteta prema Marti Kos, koju vidi kao političku suparnicu. A Hrvatska tradicionalno ima te zahtjeve, imala ih je i prema Crnoj Gori i samim tim nije iznenađujuće što Zagreb insistira na tome. Ali mislim da to u Evropskom savjetu neće biti tema i da će se raditi na tome da se Srbiji da dosta vremena kako bi se nova vlast fokusirala na ključne demokratske reforme – rekao je Subotić.

Put Srbije u EU

– Status kandidata od 2012. godine

– Do sada su otvorena 22 od 35 poglavlja (odnosno dva klastera po novoj metodologiji), a privremeno su zatvorena dva

– Sada se čeka na otvaranje Klastera 3, a vodeće institucije EU nedavno su istakle da su ostvareni uslovi za otvaranje ovog klastera

– Brisel naglašava potrebu za reformama u oblasti vladavine prava, slobode medija, kao i usklađivanje spoljne politike Srbije sa EU (prije svega kada je riječ o sankcijama Rusiji), piše Blic.