Ćupić među osumnjičenima za požare u Zadru: Čovjek iz priče o „Crnom brdu“ sada pod istragom FOTO

18.08.2026. | 11:10 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Vladimir Ćupić iz Biljana Donjih, koji je prošle godine za „Novosti“ govorio o tome da je prevaren nakon što je na zemljištu koje je ustupio nastalo takozvano „Crno brdo“ od otpadne troske, prema neslužbenim informacijama „Indexa“, nalazi se među četvoro osumnjičenih za namjerno podmetanje deset požara na području Zadra.

Zadarska policija saopštila je da je kriminalističkom istragom obuhvaćeno troje hrvatskih državljana, starosti 46, 45 i 42 godine, kao i 33-godišnja državljanka Poljske.

Sumnja se da su oni 14. i 15. avgusta, prema prethodnom dogovoru i planu, namjerno izazvali požare na deset lokacija na području Zadra i Zadarske županije.

Sudija istrage Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković odredio je svima jednomjesečni pritvor.

Troje osumnjičenih poslato je u pritvor i zbog opasnosti da bi mogli uticati na svjedoke, dok je kod sve četvoro utvrđena i opasnost od ponavljanja krivičnog djela.

Motiv za podmetanje požara za sada nije poznat.

Plenković nedavno ponovo govorio o „Crnom brdu“

Ćupićevo ime javnosti je poznato i iz afere „Crno brdo“, koju je prošle sedmice ponovo aktuelizovao hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći o nezakonito odloženom otpadu u Gospiću, Plenković je uklanjanje „Crnog brda“ u Biljanima Donjim naveo kao primjer lokacije na kojoj je država riješila problem otpada.

„Novosti“ su u maju 2025. godine objavile opširnu reportažu u kojoj je Ćupić prvi put javno govorio o tome kako je nastala ogromna gomila silikomanganske i feromanganske troske koja je godinama stajala u Biljanima Donjim.

Ćupić je tada rekao da je naslijedio zemljište na kraju sela koje nije koristio, a da je pristao da jedan dio izda nakon što su mu ljudi uključeni u posao rekli da će na toj lokaciji biti odlagan građevinski materijal.

Prema njegovim riječima, obećani su mu novac, posao čuvara i plata od 11.000 kuna.

Tvrdio je da na kraju nije zaradio ništa, kao i da se zbog cijele priče našao na udaru mještana.

„I drugo, mnogi su pričali o tom ‘crnom brdu’, ali ja nisam, jednostavno sam bježao od toga. Cijelo selo me mrzilo zbog toga, pa nisam tada imao potrebu sebe pravdati preko medija, čekao sam da selo shvati šta je bilo i da sam bio prevaren“, rekao je Ćupić za „Novosti“.

Kako je nastalo „Crno brdo“

Priča o „Crnom brdu“ počinje u šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura.

Grad Šibenik je 2007. godine sa kompanijom MLM Group ugovorio uklanjanje silikomanganske i feromanganske troske, a oko 140.000 tona tog materijala završilo je tokom 2010. i 2011. godine u Biljanima Donjim.

Umjesto da problem bude riješen, troska je godinama ostala na lokaciji u blizini kuća.

Evropska komisija primila je pritužbu u vezi sa ovim slučajem 2013. godine, a Hrvatsku je prvi put upozorila početkom 2014. godine.

Komisija je 2018. godine tužila Hrvatsku pred Sudom Evropske unije, koji je u maju 2019. godine presudio da se materijal u Biljanima Donjim mora smatrati otpadom i da Hrvatska nije preduzela potrebne mjere kako bi osigurala da se tim otpadom upravlja na način kojim se ne ugrožavaju zdravlje ljudi i životna sredina.

Hrvatske vlasti su ranije tvrdile da se troska može smatrati mineralnom sirovinom i koristiti kao građevinski materijal.

Evropska komisija nije prihvatila takav stav, a nakon što Hrvatska nije sprovela presudu iz 2019. godine, Komisija je 2023. godine ponovo pokrenula postupak pred Sudom EU.

Hrvatska kažnjena sa više miliona evra

Sud Evropske unije je u martu 2025. godine ponovo presudio protiv Hrvatske i odredio joj paušalnu kaznu od milion evra, kao i dodatnih 6.500 evra za svaki dan kašnjenja do izvršenja presude.

Sud je naveo da odloženi materijal predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu, da postoji rizik od oslobađanja štetnih materija, kao i da su u njemu utvrđene povišene vrijednosti opasnih supstanci i radioaktivnost iznad dozvoljenih nivoa.

Hrvatska vlada je potom dala saglasnost Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost da posao uklanjanja troske ugovori sa kompanijom Kemokop.

Troska je iz Biljana Donjih odvožena u postrojenje Kemokopa u Sisku, gdje je obrađivana, nakon čega je dio obrađenog materijala izgubio status otpada i upućen je na korištenje u izgradnji puteva.

Uklanjanje troske završeno je u novembru 2025. godine, prije ugovorenog roka.

Direktor Fonda Luka Balen početkom avgusta potvrdio je da na lokaciji više nema troske, nakon čega je premijer Andrej Plenković „Crno brdo“ ponovo naveo kao primjer lokacije na kojoj je država riješila problem otpada.

Mještani godinama upozoravali na rizik po zdravlje

Sud Evropske unije nije utvrdio da je „Crno brdo“ izazvalo konkretna oboljenja kod stanovnika Biljana Donjih, ali je zaključeno da otpad predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Ranijim analizama utvrđene su povišene koncentracije opasnih materija, a „Novosti“ su pisale i o prisustvu potencijalno kancerogenih jedinjenja i policikličnih aromatičnih ugljovodonika.

Mještani Biljana Donjih, među njima i Ćupić, godinama su govorili o velikom broju oboljelih od raka među stanovnicima koji žive u blizini lokacije.

„Novosti“ su u reportaži objavljenoj u maju prošle godine prenijele njihova svjedočenja, ali ona sama po sebi ne predstavljaju dokaz da postoji uzročno-posljedična veza između izloženosti otpadu i pojedinačnih slučajeva obolijevanja.