Četrdeset godina od smrti Josipa Broza Tita

04.05.2020. | 10:20 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Na današnji dan prije četiri decenije umro je doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito.

Josip Broz Tito je preminuo 4. maja 1980. godine, u 15.05, u Kliničkom centru u Ljubljani, tri dana pred svoj 88. rođendan.

Tito je u januaru primljen u bolnicu zbog problema sa cirkulacijom, a prije smrti mu je amputirana noga, na šta nije htio da pristane dok god je bio svjestan. Već od sredine februara, bio je u vještačkoj komi.

Vijest o Titovoj smrti Jugoslovenima je saopštio spiker Televizije Beograd Miodrag Zdravković.

“Umro je drug Tito. To su večeras saopštili Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”, glasila je vijest koja je odjeknula u cijelom svijetu.

Najveća sahrana 20. vijeka

Kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima stigao je sutradan Plavim vozom iz Ljubljane, preko Zagreba, u Beograd.

Tri dana kasnije, na sahranu je došlo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.

Posljednju poštu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata. Iz Hladnim ratom podijeljenog svijeta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.

Na sahrani su bili i Margaret Tačer, potpredsjednik SAD Volter Mondejl, Indira Gandi, Hosni Mubarak, Sadam Husein, Leonid Brežnjev, Nikolaj Čaušesku, švedski kralj Karl XVI Gustav…

Tito je sahranjen u Kući cvijeća na Dedinju, gdje od 2013. godine pored njega počiva i supruga Jovanka. Njegov grob je, uz obližnji Muzej Jugoslavije, još uvijek odredište brojnih turista, posjetilaca i poštovalaca iz bivših jugoslovenskih republika i cijelog svijeta.

Zemlja mijenjala ime, ali ne i lidera

Josip Broz Tito je rođen u Kumrovcu u tadašnjoj Austrougarskoj 7. maja 1892. godine. Postao je u to vrijeme najmlađi vodnik austrougarske vojske, a za vrijeme Prvog svjetskog rata su ga ranili i zarobili Rusi, pa je završio u radnim logorima u Rusiji.

Nakon Oktobarske revolucije, 1920. godine vratio se u novoosnovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i u Zagrebu se učlanio u Komunističku partiju.

Po izbijanju Drugog svjetskog rata, postao je vođa Partizanskog pokreta otpora, a nakon njegovog završetka lider Jugoslavije u kojoj je uspostavljen novi društveno-politički poredak.

Bio je predsjednik Vlade od 29. novembra 1945. godine, a poslije 1953. predsjednik Saveznog izvršnog vijeća i predsjednik Republike. Kada su godinu dana kasnije te dvije funkcije razdvojene, ostao je do kraja života predsjednik Republike, a od 1974. godine i predsjednik Predsjedništva SFRJ.

Imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslovenske narodne armije. Jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, čiji je jedno vrijeme bio i generalni sekretar.

 

Izvor:(RTS)