Brisel protiv Vašingtona? Mađarski izbori u fokusu svijeta, ko je još u trci

12.04.2026. | 12:22

Podrška koju je potpredsjednik Džej Di Vens pružio, u ime SAD, Viktoru Orbanu i njegovoj partiji Fides, pred predstojeće parlamentarne izbore, koji treba da se održe 12. aprila, ne predstavlja samo diplomatski gest, već i priznanje dosljedne politike koju mađarski premijer godinama unazad sprovodi – od zaštite nacionalnih interesa, preko odbijanja migracionih pritisaka, do očuvanja tradicionalnih vrijednosti.

Smatraju ovo analitičari, ističući da ova posjeta Vensa pokazuje da je Mađarska dio šireg političkog talasa koji dovodi u pitanje dosadašnju dominaciju briselske birokratije i globalista. Vensovu podršku Orbanu tumače kao jačanje veza između političkih snaga koje se zalažu za samostalnost država i otpor spoljnim pritiscima. Navode i da činjenica da je visoki američki zvaničnik boravio u višednevnoj posjeti Budimpešti predstavlja dokaz da politika koju vodi Orban ima težinu i značaj koji prevazilazi granice Mađarske.

PORUKE IZ VAŠINGTONA

Smatraju da, dok Brisel pokušava da utiče na izbornu volju građana, podrška koja stiže iz Vašingtona pokazuje da se balans snaga u međunarodnoj politici mijenja. U tom kontekstu, kako dodaju, izbori u Mađarskoj ne predstavljaju samo unutrašnje političko pitanje, već i test za budućnost Evrope – između centralizovane kontrole i prava naroda da sami odlučuju o svojoj sudbini.

Vens je ovom prilikom poručio da je Orban najvažniji lider u Evropi, te da je svojom posjetom želio da pošalje poruku, kako ih je nazvao, evrobirokratama u Briselu, koji vrše pritisak na Mađarsku. U vezi sa predstojećim izborima rekao je i da je ono što se dogodilo tokom ove predizborne kampanje najgori mogući primjer kako spoljna sila može da se miješa u izborne procese jedne suverene zemlje, upozoravajući da je Brisel pokušao da potkopa i ošteti energetsku nezavisnost Mađarske. Poručio je i da bi Mađari trebalo da se zapitaju ko zaista služi njihovim interesima.

Sumirajući rezultate ove Vensove posjete i poruke koje su se tom prilikom mogle čuti, analitičari ukazuju da se između SAD i EU vodi posrednički rat u Mađarskoj, jer Vašington i Brisel podržavaju rivalske strane pred parlamentarne izbore u toj zemlji. Kažu da Vensova odluka da posjeti Evropu, dok su SAD istovremeno uključene u rat sa Iranom, mnogo govori o važnosti koju Vašington pridaje ovim izborima.

NEDOLIČNO MIJEŠANJE 

S druge strane, Brisel, kako navode, podržava ukrajinske napore da spriječi Mađarsku u pristupu ruskoj nafti, ali i podsjećaju da je ovaj otuđeni centar moći sproveo drakonske mjere cenzure društvenih mreža, za koje se u velikoj mjeri smatra da idu u korist opozicionog lidera Petera Mađara.

Za Brisel i Kijev ulog je visok, jer se Orban protivi potencijalnom pristupanju Ukrajine NATO-u i EU, ali je i ometao više rundi sankcija protiv Moskve kako bi Mađarska nastavila da kupuje rusku energiju. Smatraju i da se u Mađarskoj brani model koji administracija Donalda Trampa želi da preslika širom evropskog kontinenta, a ključni čovjek u toj priči je upravo Orban, koji se otvoreno suprotstavio liberalnom poretku unutar Evropske unije.

Istoričar i politički analitičar iz Subotice, Gergelj Gabor, kaže za “Glas Srpske” da na kraju ne sumnja u novu Orbanovu pobjedu iako postoje brojni pritisci sa strane, a pogotovo iz Brisela, da se on skine sa vlasti. Smatra i da je Vensova posjeta od izuzetnog značaja, pogotovo jer je nakon 35 godina jedan visoki američki zvaničnik posjetio Mađarsku.

– Ono što je interesantno jeste i to što se Vensova dvodnevna poseta na kraju pretvorila u trodnevnu, što samo po sebi govori koliko su Vašingtonu važni ovi izbori. Ovo je bila jasna poruka Briselu, ali i Kijevu da će Vašington stati na stranu patriotskih i suverenističkih snaga, a ne globalističkih – kaže Gabor.

BORBA ZA GLASOVE

Na pitanje šta bi moglo odlučiti pobjednika, Gabor smatra da bi presudno moglo biti koliko će koja stranka uspjeti da mobiliše svoje glasače da izađu na ovaj svojevrsni referendum o budućnosti Mađarske. Napominje da u Mađarskoj nema izborne tišine, kao u nekim drugim evropskim zemljama, te da će sve stranke to iskoristiti.

– Verujem da je Orban do sada uspio u svom naumu da mobiliše veliki broj svojih glasača, a ova Vensova posjeta je samo ogroman plus, jer su se mogle čuti isključivo pozitivne poruke, pa i one da rat u Ukrajini treba što prije okončati, na čemu Orban, za razliku od Brisela, uporno insistira. Bitno je naglasiti i da će vojvođanski Mađari u velikom broju glasati za Fides i Orbana, što čine još od 2014. godine, kada su dobili pravo glasa na izborima u Mađarskoj – istakao je Gabor.

Dodaje i da to što je Brisel nastavio sa snažnim pritiscima na aktuelnu mađarsku vlast predstavlja posljednji trzaj otuđenih centara moći, odnosno pokušaj globalističkih elita da u Mađarskoj uguše suvereniste i tako spriječe dalje širenje tog “virusa” evropskim prostorima.

ANKETE I MAJDAN

Mnoge predizborne ankete koje rade agencije finansirane iz briselskih fondova ili od strane Džordža Soroša predviđaju pobjedu opozicije u Mađarskoj, ali postoje i one koje ukazuju da će Viktor Orban ipak trijumfovati. Politički analitičar Gabor Torok nedavno je upozorio da su razlike između istraživanja koja donose provladine organizacije i nezavisni instituti neobjašnjive bilo kojom istraživačkom metodom.

Nekima se to čini kao scenario idealan za obojenu revoluciju u stilu ukrajinskog Majdana. Analitičari upozoravaju da je ovaj jaz između izbornih anketa namjeran i da se manipulacijom istraživanja javnog mnjenja gradi narativ da rezultat izbora neće biti legitiman ako opozicija izgubi. Jedan od scenarija, u slučaju nove pobjede Fidesa, jeste i da briselske elite oduzmu Mađarskoj pravo veta, što su već predložile Švedska i Litvanija.

Ovi analitičari ukazuju i na britansku ulogu u predizbornim igrama, za koju kažu da je mnogo diskretnija. Ambasador Džastin Mekenzi Smit se 4. marta sastao sa “prozapadnim” novinarima i aktivistima iza zatvorenih vrata. Sastanak je organizovan u saradnji sa NVO “Politički kapital”, koju finansiraju Soroš i Evropska komisija. Navode i da Majdan nije jedini šablon za miješanje u izbore ili promjenu nepodobnih vlasti. Kao primjer navode Rumuniju, u kojoj je Brisel upotrijebio cijeli svoj aparat za cenzuru, stavljajući ruku na vagu predsjedničkih izbora. Kada je, uprkos tome, evroskeptik Kalin Đorđesku ostvario iznenađujuću pobjedu u prvom krugu, rumunski sudovi su izbore poništili.

SLOBODA ILI PODANIŠTVO

Posljedice eventualne promjene vlasti u Mađarskoj negativno bi se odrazile i na region, prije svega na Srbiju i Republiku Srpsku. Prema riječima geopolitičkog analitičara Predraga Rajića, pred glasačima nije samo izbor između vlasti i opozicije, odnosno između Fidesa i Tise, personifikovanih u Viktoru Orbanu i Peteru Mađaru, već i odluka o pravcu u kojem će se kretati njihova zemlja – hoće li zadržati sadašnji stepen samostalnosti ili će postati jedan od poslušnih briselskih đaka, ukalupljenih u okvire evropske politike.

Uprkos pojačanoj neizvjesnosti i pritiscima sa strane, vladajuća stranka, prema riječima Rajića, i dalje ima prednost. Ona, kako kaže, leži u samom mađarskom izbornom sistemu, koji je dizajniran tako da nagrađuje organizaciju, infrastrukturu i lokalnu ukorijenjenost.

Mađarski parlament inače ima 199 poslanika, od kojih se 106 bira većinski, u jednom krugu, po izbornim jedinicama, dok se 93 poslanika biraju po proporcionalnom sistemu sa zatvorenih lista. U većinskom dijelu sistema građani glasaju za kandidata imenom i prezimenom, a pobjednik je onaj ko osvoji najviše glasova, bez drugog kruga i bez apsolutne većine. Taj model ide u prilog strankama koje imaju razvijenu terensku mrežu i prepoznatljive lokalne kandidate. Rajić smatra da je Fides u tom segmentu u velikoj prednosti – nema naseljenog mjesta u Mađarskoj u kojem stranka nije prisutna.

Ono što je jedino sigurno jeste da će pobjednik ovih izbora biti Mađar. Za Srbe bi bilo bolje da to bude onaj po uvjerenju, a ne po etimologiji. Takođe, pobjeda na ovim izborima više je od još jedne osvojene utakmice. Trijumf Orbana bio bi poruka Briselu – da u EU i dalje postoji prostor za politiku suvereniteta, i Vašingtonu – da je Mađarska evropsko srce MAGA vizije.

Ko je još u igri

Naša domovina, stranka Lasla Torockaja, koja zastupa još tvrđu nacionalnu politiku od Fidesa, ima šansu da pređe cenzus, što bi moglo dovesti do situacije u kojoj će biti neophodna postizborna saradnja. U tom slučaju, Torockaj bi se prije okrenuo Orbanu nego Peteru Mađaru.
Demokratska koalicija, na čijem je čelu Klara Dobrev, bivša supruga nekadašnjeg premijera Ferenca Đurčanja, je na ivici cenzusa, dok Partija dvoglavog psa može privući birače alternativne ljevice kojima je Mađar previše desno pozicioniran.