Bilans nasilja od 1999. godine: Na Kosovu i Metohiji uništeno 156 srpskih crkava i manastira

13.03.2026. | 09:06

Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je sinoć da je na Kosovu i Metohiji od 1999. godine uništeno 156 srpskih crkava i manastira i 255 srpskih grobalja, a da je ukradeno ili uništeno više od 10.000 ikona i raznih crkvenih predmeta.

Govoreći na otvaranju izložbe o srpskim srednjovjekovnim manastirima u opasnosti u Leskovcu, u okviru obilježavanja 20. godišnjice upisa manastira Visoki Dečani u UNESKO-ov registar nepokretne kulturne baštine od značaja za čovječanstvo, Selaković je naglasio da se uništavanje srpske kulturne baštine odvijalo pred očima međunarodne javnosti i mirovnih snaga, te da za to niko nikada nije odgovarao.

„Albanski narod sa kojim smo zajedno živjeli i koji danas živi na Kosovu i Metohiji prisutan je nešto više od 320 godina. Za tih 320 godina oni nisu stvorili ništa što se može nazvati albanskim kulturnim nasljeđem, a mi smo za manje od dva vijeka stvorili toliko toga da ono i danas sija i svijetli toliko da ga može vidjeti čitavo čovječanstvo“, rekao je Selaković.

Dodao je da sve što se dešava na političkom planu ne može da promijeni tu činjenicu.

Kosovski zavjet i istorijski kontinuitet

„Da promijeni istinu jedino može gubitak naše svijesti da sve ono što je na Kosovu i Metohiji, što svjedoči kontinuitet našeg etničkog i nacionalnog prisustva, naše državnosti i naše kulture, izvorno i iznad svega pripada nama, a može postati tuđe tek kada ga se mi odreknemo. Ova izložba je jasan signal, jasan glas i jasno opredjeljenje ove generacije za vjernost i odanost Kosovskom zavjetu i poruka da se mi niti odričemo niti možemo odreći onoga što je vijekovima naše“, poručio je Selaković.

Četiri bisera srpske srednjovjekovne kulture

Podsjetio je da je 2024. godine navršeno 20 godina od upisa Visokih Dečana u UNESKO-ov registar, a da su u naredne tri godine u taj registar upisani i Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška.

„Ono što je važno da kažemo u ovoj godini jeste da je prošlo 20 godina od kada su ova četiri bisera srpske srednjovjekovne kulture, umjetnosti i sakralnog graditeljstva upisana u UNESKO registar kulturnih dobara od značaja za čovječanstvo – i da se ona i danas nalaze u opasnosti. Ne govorimo o Bliskom ili Srednjem istoku, niti o drugim ratnim žarištima širom Evrope i svijeta. Govorimo o Kosovu i Metohiji, gdje su ratna dešavanja navodno prestala prije 27 godina. Mi tu imamo svjetsku baštinu od značaja za čovječanstvo koja je u opasnosti“, naveo je Selaković.

Izložba predstavljena u evropskim gradovima

Selaković je naglasio da je izložba o srpskim srednjovjekovnim manastirima u opasnosti premijerno prikazana u Parizu, u sjedištu UNESKO-a, 24. novembra 2024. godine, a potom i u Kulturno-informativnom centru Srbije u tom gradu.

„Osnovni cilj ove izložbe bio je da naše ugroženo kulturno blago, koje je izloženo napadima, rušenju i istorijskom falsifikovanju, predstavimo što većem broju naroda širom svijeta“, naveo je ministar.

Dodao je da je izložba, nakon Pariza, prikazana i u Bukureštu, Bratislavi, Temišvaru, Banjaluci, istorijskom Sarajevu i Budimpešti, a do kraja godine planirana je i u Solunu, Atini, Nikoziji, Moskvi, Pekingu i Meksiko Sitiju, navodi Glas Srpske.

Opasnost od istorijskih falsifikata

Ministar je upozorio i na poseban aspekt ugrožavanja srpskih srednjovjekovnih spomenika na Kosovu i Metohiji – pokušaje istorijskih fabrikacija i falsifikovanja.

„Srpski narod se već više puta suočio sa nečim što se može nazvati samo kulturocid. To zlo ne želi da uništi samo kulturu jednog naroda, već kulturu kao identitet – sve do zatiranja postojanja čitavog naroda“, rekao je Selaković.

Kako je naveo, u prvom koraku kulturocida dolazi do fizičkog uništavanja kulture i njene zabrane, što je često uvod u genocid ili etničko čišćenje.

„U drugom koraku pristupa se falsifikovanju istorije i brisanju kulture. Etničko čišćenje postaje čišćenje kulture od onih kojima ta kultura izvorno pripada. Na kraju, u trećem koraku, ono što je izbjeglo uništenje i čije je porijeklo uklonjeno, otima se od žrtve i prisvaja kao nasljeđe zločinca. To bismo mogli nazvati čišćenjem istorije – brisanjem tragova žrtve, pa kulturocid na kraju postaje savršen zločin“, objasnio je Selaković.

Poruka o očuvanju kulturnog nasljeđa

On je dodao da, prema tom obrascu, kulturocid na Kosovu i Metohiji djeluje kao da je u svojoj završnoj fazi.

„Iskustvo srpskog naroda iz Drugog svjetskog rata, posebno u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i tokom devedesetih godina, pokazuje da otimanje kulturnog nasljeđa nije kraj, već najava novog, još težeg ciklusa nasilja. Tome se mora stati na put. To je misija koja nam pripada i kojoj nas je istorija posvetila“, poručio je Selaković.

On je zaključio da izložba predstavlja svjedočanstvo o potrebi zaštite kulturnog nasljeđa – ne samo srpskog naroda, već i cijelog čovječanstva.