Amerika pokreće revolucionarnu promjenu društvenih mreža

Sudeći prema odluci koju je donio, američki predsjednik Donald Tramp smatra da su društvene mreže postale mediji koji uređuju sadržaj koji emituju, a ne samo platforme koje se ne miješaju u ono što korisnici na njima objavljuju. Tako bi iz Amerike mogla da krene revolucionarna promjena u razvoju društvenih mreža.

Svega dva dana pošto se sukobio sa društvenom mrežom Tviter, koja je ispod dva Trampova tvita postavila upozorenje korisnicima da provjere njegove navode, američki predsjednik potpisao je izvršnu uredbu o ograničavanju zaštite društvenih mreža od zakonske odgovornosti za objavljeni sadržaj.

Izgleda da, pošto se uhvatio u koštac sa Tviterom, Tramp sada neće dozvoliti ni drugim društvenim mrežama da mu izađu iz klinča. Iako, njihovi zvaničnici upozoravaju da je njegova odluka „konzervativna“ i „reakcionarna“ (Tviter), da će naškoditi američkoj ekonomiji (Gugl), kao i da će ohrabriti platforme da cenzurišu sve za šta se čini da će nekoga uvrijediti (Fejsbuk).

Promjena u statusu društvenih mreža kreće iz Amerike

Na prvi pogled, čini se da je sukob na relaciji Tramp-društvene mreže izbio jer je američki predsjednik uvrijeđen miješanjem provajdera u njegove objave. Međutim, izgleda da se ipak radi o stvarima dubljim i principijelnijim od jednog efemrnog sukoba koji je izbio u vrijeme izborne kampanje.

Trampova odluka otvorila je niz pitanja o pružaocima usluga na Internetu. Da li su oni postali i urednici onoga što korisnici društvenih mreža na njima objavljuju, pa su tako postali i mediji koji podliježu određenim zakonskim normama? Prema Trampovom mišljenju, ali i prema mišljenju njegovog stranačkog kolege, senatora Marka Rubia, jesu, a famozni član 230 američkog Zakona o komunikajama postao je tačka spoticanja koju Tramp želi da promijeni.

Famozni paragraf 230 zastarjelog zakona

Taj paragraf definisao je šta su društvene mreže – platforme koje pružaju usluge ne mešajući se u sadržaj objava, objašnjava IT konsultant Vojislav Rodić. Problem je, međutim, u tome što je zakon usvojen još 1996, kada je komercijalna upotreba Interneta bila još u povoju.

„Trampovo rezonovanje je da su društvene mreže, ako su se usudile da u njegovu poruku umetnu dodatnu poruku, ponašaju kao urednici, da nisu platforme, nego mediji, a ako su mediji, onda za njih ne važi ova odredba“, objašnjava Rodić.

Domet Trampove uredbe ima dva sloja. Jedan je komercijalni, jer američki predsjednik može da zahtijeva od saveznih agencija da ne koriste oglašivačke usluge društvenih mreža.

„Što se tiče člana 230, njega ne može da promjeni predsjednik, to može da uradi jedino Kongres, ali predsjednik svojim izvršnim uredbama može da utiče na to kako će se sprovoditi određeni zakoni i oko toga nastaje sukob“, kaže Rodić.

Društvene mreže nisu više platforme

Na pitanje ima li utisak da su društvene mreže postale mediji moji uređuju sadržaje koje korisnici objavljuju, naš sagovornik odgovara da su sve društvene mreže krenule tim putem, uprkos tome šta vlasnik Fejsbuka Mark Cukerberg govori u intervjuima datim nakon što je Tramp potpisao uredbu.

„Čim krenete da se upuštate u to šta će biti objavljeno, da nešto obrišete, već ste djelimično preuzeli ulogu urednika, a to znači da niste platforma nego medij koji snosi odgovornost. U takvim situacijama uvijek se krene od drastičnih primjera. Kada se radi o brisanju naloga preko koga se distribuira maloljetnička pornografija svako će se složiti sa time. Ali, kada krenete dalje i kažete da je nešto ekstreman politički stav, pa ćete da ga obrišete, tu već počinje diskusija oko toga kolike su slobode izražavanja. A kada odete još jedan korak dalje, pa krenete da se miješate u poruke i u njih dodajete

 

Izvor:(SPUTNIK)

 



Ostavite komentar: