Akcija “Bljesak”, 27 godina poslije: U Beogradu pomen ubijenim Srbima

01.05.2022. | 09:10

U Beogradu će danas biti obilježeno 27 godina od stradanja Srba iz Zapadne Slavonije u akciji Oružanih snaga Hrvatske “Bljesak”.

Tim povodom će u 11.00 časova u crkvi Svetog Marka biti služen parastos, a potom će položeno cvijeće na spomen stradalim Srbima u tašmajdanskom parku, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”.

Iz “Veritasa” podsjećaju da se danas navršava 27 godina od kada su Oružane snage Hrvatske u akciji “Bljesak” sa područja Zapadne Slavonije, koja se tada nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN, protjerale 15.000 Srba, dok su 283 osobe ubijene ili se vode kao nestale, među kojima 56 žena i osmoro djece do 14 godina.

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 165 osoba. Kao nestali, još se vodi 118 osoba, od kojih je 51 civil, uključujući i 23 žene.

“Protiv zapadnoslavonskih Srba je 1. maja 1995. godine krenulo više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, a zaštitne snage UN su se povukle na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru”, podsjećaju iz “Veritasa”.

Navodi se da su Srbi Zapadne Slavonije, sjećajući se Jasenovca 1941. godine i Pakračke Poljane 1991. godine, krenuli u egzodus prema Republici Srpskoj.

Na putu prema “mostu spasa” do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, a ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusjenicama.

Oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, od kojih su mnogi prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.

Hrvatski sudovi su osudili veliki broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora za ratne zločine koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture zloglasne “Lore” u Splitu.

Civili koji nisu mogli ili nisu željeli napustiti svoja ognjišta, smješteni su u logore za civile, a za to vrijeme pravoslavni hramovi i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena.

“Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitnih snaga UN i humanitarnih organizacija, prevezeni u Republiku Srpsku i Srbiju, od kojih se do sada vratilo tek oko hiljadu i po ljudi, uglavnom starije dobi, dok su se ostali rasuli po cijelom svijetu”, navode iz “Veritasa”.

Rezolucijom 994 od 17. maja 1995. godine Savjet bezbjednosti UN je zatražio od Hrvatske da povuče svoje snage iz zone pod zaštitom UN, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavljene Zagrebačkim sporazumom o primirju iz 1994. godine.

Hrvatska je ignorisala ovu rezoluciju, jer nije imala ultimativan karakter niti je propisivala kaznene mjere za neispunjavanje obaveza.

“Sve ove činjenice bile su poznate i Haškom tužilaštvu, koje nikada nije otvorilo intenzivnu istragu za zločine u toj akciji, kao što ni Savjet bezbjednosti nikada Hrvatskoj nije uveo sankcije zato što je, kao članica UN, izvršila agresiju na zaštićenu zonu organizacije kojoj je i sama pripadala”, ističu iz “Veritasa”.

Podsjećaju da je Haško tužilaštvo 25. jula 1995. godine optužilo tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Martića zbog toga što je 2. i 3. maja 1995. godine “za odmazdu izdao naređenje vojnim organima da granatiraju Zagreb”, usljed čega je poginulo šest civila, jer se pri tom “nije pridržavao zakona i običaja koji regulišu vođenje rata”. Za to krivično djelo ga je Haški tribunal pravosnažno i osudio na 35 godina zatvora.

Pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u akciji “Bljesak”, koji nisu odmakli dalje od predkrivične faze.

Iz “Veritasa” podsjećaju da je u avgustu prošle godine iz Tužilaštva BiH u Hrvatsku upućena zamolnica da joj BiH ustupi krivično gonjenje protiv 14 hrvatskih komandanata koji su učestvovali u akciji “Bljesak”, inicirano krivičnim prijavama Centra javne bezbjednosti Banjaluka iz 2006. i 2007. godine.

Tu zamolnicu je Vlada Hrvatske odbila po hitnom postupku uz obrazloženje da “dokumentacija i materijal koji su dostavljeni ne daju nikakav osnov za postupanje pravosudnih tijela u Hrvatskoj”.

Sa druge strane, podsjeća “Veritas”, u martu 2020. godine na zagrebačkom Županijskom sudu, nakon višegodišnjeg postupka, nepravosnažno su u odsustvu osuđeni Milan Martić na sedam godina zatvora, i komandant Srpske vojske Krajine Milan Čeleketić na 20 godina zatvora, zbog “osvetničkog raketiranja Zagreba i Karlovca nakon akcije `Bljesak`”, iako su ispaljivanje raketa naredili u toku izvođenja hrvatske agresije i kao upozorenje agresorima da obustave napad na srpsku oblast pod zaštitom UN.

“Veritas” izražava žaljenje zbog svih ratnih žrtava, uz napomenu da već 27 godina postavlja pitanja ko i zašto pravi razliku između civilnih žrtava u Zagrebu i Okučanima i po kom kriterijumu međunarodni i nacionalni sudovi procjenjuju ko i kada krši zakone i običaje koji regulišu vođenje rata?