27 godina od NATO bombardovanja: Jovanović kaže da posljedice i danas osjeća cijeli svijet
22.03.2026. | 12:45Bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Živadin Jovanović izjavio je Srni da je važno ukazati da je prije 27 godina, zbog geopolitičkih interesa NATO-a u oružanoj i ilegalnoj agresiji najgrublje prekršeno međunarodno pravo i da te posljedice i danas osjeća čitav svijet.
Navodeći da je moralna i ljudska dužnost prisjetiti se hiljada nevino stradalih, među kojim su i brojna djeca, Jovanović je podsjetio da je agresija NATO-a izvršena pod lažnim izgovorom navodne katastrofe i masovnog kršenja ljudskih prava Albanaca na Kosovu i Metohiji i da je navodno imala humanitarni karakter.
“To je apsurdna tvrdnja i krajnji cinizam da se bombama, raketama i bombardovanjem jedne miroljubive, nezavisne zemlje brane ljudska prava. Agresija je u stvari izvršena iz geopolitičkih interesa jer je to bio deo strategije širenja NATO-a na istok i to je bio izgovor da se dobije prilika za trajno raspoređivanje američkih i NATO vojnika na tom delu ondašnje Jugoslavije, odnosno Srbije”, pojasnio je Jovanović.
Tako se, kako je rekao, može objasniti i odakle baza “Bondstil” u južnoj srpskoj pokrajini, ali i desetine drugih baza koje su nakon agresije na tadašnju SR Jugoslaviju nicale na istoku i uvijek bliže ruskim granicama, u Bugarskoj, Rumuniji i centralnoj Evropi, Poljskoj i baltičkim republikama.
“Mi se sećamo da je NATO tada izvršio zločin protiv mira i čovečnosti jer posledice te agresije ni do danas nisu zalečene kako u našoj zemlji, tako ni u regionu, ali pogotovo nisu otklonjene posledice koje je agresija imala na rušenje arhitektura mira i svetskog poretka, koji su ustanovljeni na rezultatima Drugog svetskog rata”, rekao je Jovanović.
On je ukazao da je tada u stvari zadat veliki udarac sistemu mira i bezbjednosti koji je u jednom dužem periodu garantovao stabilnost i štedio Evropu.
“To se oseća kroz potčinjavanje, slabljenje i nepoštovanje međunarodnog prava, sistema UN i sistema OEBS-a i kada je srušen taj sistem, NATO je udario na temelje arhitekture bezbednosti i saradnje, pa je moglo da usledi sve ono što je usledilo posle agresije”, rekao je on.
Jovanović je rekao da se Srbija kao država danas bori za otklanjanje posljedica NATO agresije iz 1999. godine, a ne za nove destabilizacije i nove udarce onom što je još ostalo od UN i sistema OEBS-a.
“Srbija i Republika Srpska, kao i mnoge druge zemlje takozvanog globalnog juga ili globalne većine, očekuju nove odnose i novi sistem bezbednosni i u Evropi i svetu, koji će biti zasnovan na principu poštovanja nezavisnosti i jednake bezbednosti za sve narode i sve zemlje bez obzira da li su članice nekih organizacija ili nisu”, rekao je on.
Jovanović je ponovio da se Srbija s jedne strane bori da se uklone posljedice NATO agresije iz 1999. godine, a, s druge strane, protiv svakog novog narušavanja mira i bezbjednosti i novih agresija.
“Na unutrašnjem planu borimo se za vraćanje međunarodnom pravu i u tim okvirima i za vraćanje, poštovanje i sprovođenje Rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244, kojom se garantuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, a za Kosovo i Metohiju garantuje autonomija u okviru Srbije. Tako se zalažemo i za puno poštovanje i ostvarivanje Dejtonskog sporazuma jer su to dva zahteva i dve pretpostavke za trajan mir i bezbednost u ovom delu Evrope”, zaključio je Jovanović.
U utorak, 24. marta, navršava se 27 godina od početka agresije NATO-a na SR Jugoslaviju /SRJ/ u kojoj je tokom 78 dana bombardovanja ubijeno 2.500 ljudi, među kojima najmanje 79 djece, dok je upotreba zabranjene municije sa osiromašenim uranijumom izazvala teške posljedice po zdravlje stanovništva, a cijela zemlja pretrpjela je strašna razaranja.
U bombardovanju, koje je trajalo do 10. juna, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, vjerski objekti i spomenici kulture.
Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donesena je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu NATO-a, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.
