Zlatni adut u finalu pregovora: Japan duguje Rusiji 80 milijardi dolara!

Japan traži da mu se vrate četiri Kurilska ostrva, ali i on drži nešto što po zakonu pripada Rusiji.

Radi se o carskom zlatu, čija se vrijednost procjenjuje na oko 80 milijardi dolara i koje je više od 100 godina zarobljeno u japanskim bankama. Ruski eksperti smatraju da bi to mogao biti argument Moskve u mirovnim pregovorima sa Tokiom.

U Rusiji već tri godine tim eksperata proučava istoriju ruskog carskog zlata koje je poslije Prvog svjetskog rata ostalo u Japanu. Oni smatraju da je sada idealno vrijeme da se ova tema pokrene tokom mirovnih pregovora koji su se u posljednje vrijeme intenzivirali, zajedno sa pitanjem reparacije. Jedan od članova ovog tima profesor Jurij Katasonov, predsjednik Ruskog ekonomskog društva „S. F. Šarapov“ je kategoričan da je Tokiju ostao veći dio zlata od navodnih 60 tona koji mu je predala vlada Aleksandra Kolčaka, vođe Bijelog pokreta, 1919. godine u zamjenu za oružje.

„Radi se o takozvanom Kolčakovom zlatu, koje je uzeto iz skladišta državne banke u Sankt Peterburgu, prebačeno u Omsk (sjedište Bijelog pokreta koji se borio protiv boljševika za vrijeme građanskog rata), a zatim je, kada nastala opasnost da bi ga boljševici mogli zaplijeniti, poslato dalje Transsibirskom željeznicom. Naravno, veći dio zlata su boljševici vratili, dok je dio Kolčak, zaključivši ugovor o kupovini oružja sa Japanom, prebacio u japanske banke kao zalog“, objašnjava Katasonov.

Međutim, značajan dio ugovora nije bio realizovan i ostao je u japanskim bankama. Nepotrošeno zlato je trebalo da bude vraćano. Poslije Prvog svjetskog rata vođeni su sudski procesi, ali bez rezultata.

„Održavani su sudski procesi koje su inicirali naši emigranti u Japanu dvadesetih godina. Međutim, tada je sud odbio žalbu jer ne postoji beneficijar. Ruska imperija je nestala i nije bilo jasno ko su ti ljudi i po kom osnovu ga traže. Već nakon Drugog svjetskog rata Japanci su rekli da oni uopšte nemaju to zlato, misleći da SSSR, a kasnije i Ruska Federacija, uopšte nemaju nikakvu dokumentaciju. Međutim, neka dokumenta su ipak nađena, iako kompletna dokumentacija još uvijek ne postoji. Ipak, Japan je 2004. godine priznao da postoji zlato, iako ga fizički možda i nema, što ni nije važno. Bitno je da postoje obaveze i zahtjevi“, navodi ruski ekonomista.

Ekspertski tim smatra da bi Rusija mogla da zatraži repatrijaciju zlata čija se vrijednost danas procjenjuje na oko 80 milijardi dolara ili da odustane od njega u zamjenu za japansko priznanje ruskog suvereniteta nad ostrvima Šikotan i Habomai.

„Taj instrument sada treba iskoristiti da se izazove nervoza. Mi posjedujemo i druge stvari koje ne koristimo. Nas su na MGIMO učili: ako ideš na neke pregovore, treba da u džepu poneseš džokera. Ako ideš na pregovore sa Japancima, ne treba da razgovaraš samo o Kurilima već i o nekim našim teritorijalnim zahtjevima, zlatu, reparaciji. Mirovni sporazum sa Japanom nije bio zaključen, Japan nam nije platio ni dinar reparacije, za razliku od Njemačke koja je nešto i platila. I tu mirišu na stotine milijardi, ako ne i bilioni dolara“, zaključio je Katasonov.

 

Izvor:(Sputnik)

 

Ostavite komentar: