Ukinuta presuda Miri Marković

26.03.2019. | 18:00

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je u junu prošle godine na godinu dana zatvora bila osuđena nekadašnja predsjednica JUL-a Mirjana Markovića povodom optužbi da je 2000. godine uticala na vladinu komisiju da nezakonito dodijeli državni stan dadilji njenog unuka.

Ovom odlukom, koja je danas objavljena na sajtu Suda, naloženo je da se suđenje ponovi pred Višim sudom u Beogradu i otklone sve nelogičnosti iz presude i povrede krivičnog postupka.

Ukinutom presudom, nekadašnja sekretarka Vlade Srbije Živka Cica Knežević bila je osuđena na godinu i po dana zatvora, a tadašnji direktor Diposa Miloš Lončar na godinu dana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, a Markovićeva jer ih je podstrekivala na izvršenje tog djela.

Ova ukinuta presuda bila im je izrečena poslije skoro 15 godina od pokretanja krivičnog postupka, koji će sada da se nastavi ponovnim prvostepenim suđenjem.

Markovićevoj se sudilo u odsustvu, jer je nedostupna pravosudnim organima Srbije i za njom je 2005. godine raspisana međunarodna potjernica.

Ona je optužena da je podstrekavala Živku Knežević da bez neophodne procedure pribavi stan u Beogradu od 47,36 kvadratnih metara Iloni Pešić, dadilji njenog unuka.

Živka Knežević je optužena i da je nezakonito pribavila stan u Beogradu od 57,51 kvadratnih metara tadašnjoj direktorki Doma zdravlja Žagubica Ljiljani Ilić, a ona i Lončar se zajedno terete i da su nezakonito pribavili stan u Beogradu od 87,38 kvadratnih metara Kohanu Morini, sinu tadašnje savezne ministarke za izbjeglice Bratislave Morine.

U obrazloženju odluke Apelacionog suda navodi se da je presuda ukinuta pošto sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka jer je nerazumljiva i protivrječna datim razlozima, nema razloga o činjenicama koje su predmet dokazivanja, a razlozi koji su dati su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni.

„Zbog toga je i činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, pri čemu je prvostepeni sud primijenio zakon koji se ne može primijeniti“, navodi se u odluci Apelacionog suda.

Taj sud je konstatovao da u obrazloženju presude prvostepeni sud navodi da je optužnica više puta mijenjana (da je dolazilo do objedinjavanja i razdvajanja postupka), da je posljednji put precizirana 24. oktobra 2017. godine, pri čemu po ovoj optužnici, kako navodi Apelacioni sud, tužilac mijenja period izvršenja krivičnog djela za sve okrivljene, kao i vrijednost pribavljene imovinske koristi za Ilonu Pešić, Ljiljanu Ilić i Kohana Morinu.

Zbog toga je Apelacioni sud zaključio da su osnovani žalbeni navodi da su takvim izmjenama učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka jer je sud prekoračio optužbu i izmijenio činjenični opis na štetu svih okrivljenih, produživši vrijeme izvršenja.

„Prije svega, iz spisa predmeta se pouzdano ne može utvrditi da su okrivljeni i njihovi branioci u skladu sa zakonom upoznati za izvršenim izmjenama, da li su se o tome izjašnjavali, niti sud daje ikakve razloge u obrazloženju presude na koje radnje i na kojeg od okrivljenih se odnosi datum 24. novembar 2000. godine, kao posljednji datum izvršenja djela svih okrivljenih, a što je značajno za pravilnu primjenu zakona“, ukazao je Apelacioni sud.

Takođe smatra da je prvostepeni sud pogrešno zaključio da je u konkretnom slučaju zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela najblaži za učinioce, zbog čega je primijenio zakon koji se ne može primijeniti, a što predstavlja povredu krivičnog zakona zbog kojih je prvostepena presuda morala biti ukinuta.

„Zbog toga su i razlozi prvostepene presude u pogledu pravne kvalifikacije krivičnog djela okrivljenih suprotni izreci presude“, napominje Apelacioni sud.

Takođe smatra i da su osnovani i žalbeni navodi branioca Mirjane Marković da je nejasno „zašto prvostepeni sud za radnje koje su optužnicom od 2. decembra 2002. godine Markovićevoj stavljene na teret da je izvršila od 1. do 21. septembra 2000. godine nije primijenio institut zastarjelosti krivičnog gonjenja, budući da je tužilaštvo za navedene radnje izvršilo prekvalifikaciju optužnice nakon proteka roka od 10 godina, dakle nakon nastupanja zastarjelosti za radnje izvršene u tom periodu“.

 

Izvor:(SPUTNIK)