Svaki peti penzioner u Njemačkoj ispod granice siromaštva

Broj starih ljudi u Njemačkoj koji su siromašni ili na ivici siromaštva iz godine u godinu raste pa je, kako otkrivaju tek objavljeni podaci za 2017. godinu njemačkog Zavoda za statistiku, bezmalo svaki peti penzioner u riziku od siromaštva. Konkretno, oko 3,2 miliona starih ljudi u Njemačkoj je ispod granice siromaštva, što je 215.000 više nego prošle godine, a čak 803.000 više nego 2010. godine.

Za samo sedam godina broj penzionera koji su u riziku od siromaštva porastao je za trećinu, a očekuje se da će statistike za 2018. i 2019. godinu pokazati da se ovaj negativni trend samo nastavlja.

Za njemačku statistiku, u riziku od siromaštva su svi oni koji sami žive u domaćinstvu, a primaju manje od 60 odsto prosječne plate, premda se uzimaju u obzir još neki faktori. Ali, suštinski, ljudi koji mjesečno raspolažu sa manje od 905 evra smatraju se u Njemačkoj siromašnim.

Iako ova suma za standard u Srbiji djeluje visoko, ona je za Njemačku izuzetno niska, jer više od pola nacije nema sopstvenu nekretninu već živi u iznajmljenom stanu ili kući pa samim time im dobar dio prihoda odlazi na zakup i režije.

Zbog svega toga nije redak slučaj vidjeti na ulicama njemačkih gradova da penzioneri sakupljaju staklene i plastične flaše, na kojima može da se dobije 15 do 25 evro-centi na ime kaucije.

Ekonomisti ukazuju da se sudbina penzionera neće mnogo promijeniti ni ukoliko njemačka ekonomija krene ponovo da raste, pri čemu će najugroženiji biti nekvalifikovani radnici, samohrane majke i uopšte majke koje dugo nisu radile zbog podizanja djece, što je čest slučaj i danas na zapadu Njemačke.

“Siromaštvo u poznim godinama će se opet veoma, veoma značajno povećavati u narednih 10 do 15 godina, jer imamo sve više ljudi koji rade za male plate ili rade skraćeno radno vrijeme, ili im su imali prekide u radu u toku života”, istakao je nedavno Marsel Fračer, prvi čovjek Instituta za ekonomska istraživanja.

Da stvar bude gora, i sam penzioni sistem je pod velikim pritiskom, jer je stanovništvo sve starije, a to će se posebno osjetiti kada se u potpunosti penzioniše bebi-bum generacija, to jest oni rođeni od kraja Drugog svjetskog rata do 1964. godine. Zbog toga se u Njemačkoj već neko vrijeme razmatra da se starosna granica za penzionisanje sa 65 podigne na 69 godina.

Osim toga, vladajući demohrišćani i socijaldemokrate su poslije dugih pregovora usaglasili da 2021. bude uvedena osnovna penzija, koja će biti bar za 10 odsto viša od takozvanog osnovnog osiguranja, što je u Njemačkoj zakonski određeni minimum za preživljavanje. Osnovnu penziju će dobijati oni koji su otišli u penziju sa najmanje 35 godina radnog staža, pri čemu službe neće morati da provjeravaju njihovu nemaštinu.

Sada, primjera radi, ljudi koji imaju penziju od 350 evra moraju da traže socijalnu pomoć i dokažu da nemaju ušteđevinu ili imovinu, pa im država pokriva razliku između iznosa njihove penzije i takozvanog osnovnog osiguranja.

Da nisu ugroženi samo najstariji u najjačoj evropskoj ekonomiji svjedoči i nedavno objavljeni Izvještaj o siromaštvu u 2019. u kojem se ukazuje da bezmalo svaki šesti stanovnik Njemačke živi u siromaštvu.

Prema ovom izvještaju, 15,5 odsto stanovnika Njemačke je siromašno ili na ivici siromaštva, a kao najgori region po ovom pitanju ističe se Rurska oblast u kojem je stopa siromaštva čak 21,1 odsto, što je uglavnom posljedica zatvaranja tamošnjih rudnika i zamiranja industrije čelika.

Ova studija je pokazala da u Njemačkoj ogromne razlike nisu samo između istoka i zapada zemlje, već da se po stopi siromaštva zemlja može podijeliti četiri regiona. Najmanje siromaštva ima na jugu zemlje, konkretno u pokrajinama Bavarska i Baden Virtemberg.

Ali, ovom studijom zapravo nije prikazana u potpunosti slika o siromašnima u Njemačkoj. Naime, studijom nisu obuhvaćeni ljudi koji žive u kolektivnim centrima, kao što su izbjeglički centri, ali i domovi za njegu u kojima ima oko 800.000 osoba od kojih jedna trećina prima neku vrstu socijalne pomoći.

Studijom nisu obuhvaćni i beskućnici, a Savezna služba za pomoć beskućnicima navodi da u Njemačkoj ima oko 650.000 ljudi bez stalne adrese. Većina, njih oko 375.000 su tražioci azila i izbjeglice i oni uglavnom žive u skloništima. Ali, oko 48.000 beskućnika živi na ulicama.

 

Izvor:(RTS)

 



Ostavite komentar: