Sad je Londonu lakše da izvede Veliku Britaniju iz EU, nego da očuva državu na okupu

15.12.2019. | 23:24

Ukoliko London ne odgovori na pitanja koja mu postavljaju građani Škotske i Sjeverne Irske, postoji opasnost da se „bregzit“ pretvori u duboku krizu Velike Britanije koja bi uzdrmala Ujedinjeno Kraljevstvo, nekada najmoćnije carstvo na svijetu.

Iako je rezultat izbora razriješio dilemu kada će Velika Britanija izaći iz EU, dakle, do 31. januara, pred premijera Borisa Džonsona nametnuta su druga važna pitanja. Između ostalog i pitanja kako će na izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU gledati građani Škotske i Sjeverne Irske.

Nakon izbora je britanskim konzervativcima i premijeru Džonsonu otvoren put da ostvare zamisao o „bregzitu“ do kraja januara iduće godine. Džonson pred sobom nema nikakve prepreke za prihvatanje sporazuma o izlasku Velike Britanije iz EU, kaže profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Slobodan Marković.

Džonson će izvesti Britaniju iz EU

„Postoje pretpostavke da bi mogao da traži i neki amandman na sve to, ali, u suštini, ne smatra se da će to biti bilo kakav problem da se to postigne do 31. januara. Veći problem biće da se u toku prelaznog perioda napravi konačan ugovor sa EU, koji će regulisati međusobne trgovinske odnose“, kaže on.

Od odluka o tome kako će izgledati „bregzit“, o čemu će se pregovarati dvije godine, zavisiće ekonomsko blagostanje i integritet unije koja je na britanskim ostrvima stvorena početkom 18. vijeka, jer ne slažu se svi sa Džonsonovim planom o izlasku. Ono što je najgore, Džonsonovi oponenti nalaze se većinom u Škotskoj, a Škotska nacionalna partija (SNP), predvođena predsjednicom škotske vlade (prvom ministarkom) Nikolom Sterdžon, osvojila je većinu mandata sjeverno od Hadrijanovog zida.

Referendum u Škotskoj

Sterdžonova je, odmah nakon što je objavljeno da je SNP osvojila 45 odsto glasova škotskih glasača, najavila da želi drugi referendum o nezavisnosti Škotske, čemu se Džonson protivi.

Prema njegovim riječima, odluka škotskih građana iz 2014. mora se i dalje poštovati. Džonson je, kako je objavljeno u saopštenju iz Dauning strita, naglasio „svoju nepokolebljivu posvećenost jačanju unije“.

Što se tiče „bregzita“, Džonson je, stoji u saopštenju, u položaju da ga postigne na „način koji omogućava cijeloj Velikoj Britaniji da napreduje, pružajući sigurnost škotskim preduzećima i poboljšavajući život ljudi širom Škotske“.

Na referendumu iz 2014. škotski birači su odlučili da ostanu u uniji sa Engleskom, Velsom i Sjevernom Irskom i budućnost će, prema Markovićevim riječima, pokazati kako će „bregzit“ djelovati na njih. SNP je na posljednjim izborima dobio oko 45 odsto glasova, nešto više od procenta koji su konzervativci osvojili na nivou cijele Britanije (43,6 odsto), čime je osigurala 48 poslanika u Parlamentu.
Iako se radi o velikoj pobjedi SNP-a, stranke koje se protive nezavisnosti ipak su dobile većinu glasova škotskih birača, naglašava Marković. Pitanje je hoće li „bregzit“ još neke birače u Škotskoj okrenuti na stranu nezavisnosti, dodaje on.

„To sada ne možemo da procijenimo, ali za sada ne izgleda da postoji većina koja bi to izglasala. S druge strane, pokret za samostalnost Škotske nesumnjivo je jak i u uslovima jednokružnog (većinskog izbornog) sistema, podrška od 45 odsto koju ima SNP dovoljna je da oni i dalje pobjeđuju na izborima i to će sigurno stvarati stalne konflikte na potezu između Londona i Edinburga“, smatra Marković.

Kuda ide Irska

Što se tiče Sjeverne Irske, izgleda da će lokalni parlament biti obnovljen, a Džonson je tim povodom već otpočeo razgovore sa Republikom Irskom, objašnjava sagovornik.

„Tu će biti vrlo bitno kako će se riješiti pitanje carinske kontrole, ali ne čini se da postoji neki akter koji bi mogao da sruši Sporazum od Velikog petka, koji je zapravo temelj mira u Irskoj“, smatra Marković.
Sporazumom koji je potpisan u Belfastu na Veliki petak 1998, a stupio na snagu naredne godine, Sjevernoj Irskoj je data široka autonomija i regulisani su odnosi između (većinskih) protestanata i (manjinskih) katolika, dok je Republici Irskoj data mogućnost da iznosi svoje prijedloge vezane za interese građana podijeljenog irskog ostrva.

„Bregzit“ je doveo u pitanje sporazum s obzirom na „bekstop“, pitanje kako će se i gdje će se cariniti roba koja prelazi do sada nepostojeću granicu. Takođe se postavlja pitanje slobodnog kretanja ljudi.

 

Izvor:(Sputnik)