Putinov prijedlog za formiranje novog svjetskog poretka

Prijedlog Vladimira Putina da se sastanu lideri pet zemalja stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozdravljen je s obje strane okeana. Eksperti ocjenjuju da će taj samit pomoći formiranju novog svjetskog poretka, resetovanju odnosa i globalnoj bezbjednosti.

Ruski predsjednik je nastupajući na 5. Svjetskom forumu sećanja na Holokaust predložio da se tokom ove godine održi „sastanak šefova država stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN — Rusije, Kine, Francuske, Velike Britanije i SAD“ i izjavio je da Rusija namjerava da bez odlaganja „uputi odgovarajuće poruke liderima ’petorke‘“. Putin smatra da bi takav sastanak imao ogromnu ulogu u potrazi za kolektivnim odgovorima na trenutne izazove i prijetnje. On je rekao da svjetski lideri ne smiju da previde prve klice mržnje i antisemitizma i da treba da učine sve da zaštite svijet.

Resetovanje ili novi svjetski poredak

Ruski politikolog Igor Šatrov ovaj prijedlog povezuje sa problemima globalne strateške bezbjednosti i ovo vidi kao priliku za zemlje „petorke“ da „resetuju“ odnose.

„Prijedlog je došao blagovremeno. Na kraju krajeva, ove godine obilježavamo ne samo 75. godišnjicu od završetka Drugog svjetskog rata, već i 75. godišnjicu od osnivanja Ujedinjenih nacija i sasvim je moguće da je neophodna neka vrsta ’resetovanja‘, procjena perspektiva same organizacije i Savjeta bezbjednosti, pošto postoje pitanja o kojima bi trebalo da se razgovara i potrebno je približiti stavove. Kada su se pobjedničke zemlje u Drugom svjetskom ratu okupile prije 75 godina, imale su uglavnom zajedničke poglede na to šta je svjetsko zlo. Tada je to bio fašizam. Sada vidimo da postoje protivrječnosti u procjenama i to uništava instituciju UN. Stoga bi bilo zanimljivo da se negdje izvan organizacije ponovo okupi pet zemalja stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN. Ovo je ideja koju bi trebalo razmotriti“, smatra Šatrov.

Šatrov smatra da će Putinovu inicijativu za sastanak pet država-stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN koje imaju pravo veta podržati svi, a UN, Pariz i Peking su već to pozdravili, dok London čeka detalje Putinovog prijedloga.

Na prvom mjestu globalna strateška bezbjednost

Putinov prijedlog se povezuje sa problemima globalne strateške bezbjednosti, o čemu je ruski predsjednik govorio i prilikom svog posljednjeg obraćanja Federalnoj skupštini, gdje je istakao da strateška pitanja globalne bezbjednosti treba da riješe strane legitimne nuklearne sile. To je posebno aktuelno pitanje u trenutku pojačanih tenzija između Rusije i SAD, „rezervisanog“ stava Kine o poništenom Sporazumu o raketama srednjeg i kratkog dometa i produženju ugovora o strateškom naoružanju START 3, koji ističe u februaru iduće godine i čija je dalja sudbina neizvjesna, kao i trenja unutar „zapadne trojke“.

„Prijedlog je vjerovatno umnogome bio neočekivan za svjetsku zajednicu, ali s druge strane, bio je i predvidljiv u određenoj mjeri, jer se 2020. godine ne obilježava samo godišnjica velike pobjede u Drugom svjetskom ratu, već i jubilej UN , koje su proizvod država-pobjednica tog rata. To što je Putin predložio da se u uslovima neviđene krize, u kojoj se našlo međunarodno pravo i sistem međunarodne regulacije, usaglase stavovi i okupe lideri pet zemalja osnivača UN, stalne članice Savjeta bezbjednosti, vrlo je ozbiljna inicijativa, u okviru koje se može stvoriti čitav niz zanimljivih projekata za formiranje novog svjetskog poretka“, smatra ruski politikolog Aleksandar Konjkov.

Konjkov smatra da nema nikakvih prepreka za održavanje ovog sastanka i siguran je da će svi lideri „petorke“ pristati da se okupe i riješe ključna bezbjednosna pitanja.

„Gdje se taj sastanak može održati preuranjeno je govoriti, ali mislim da bi Moskva bila idealna tačka, jer će ove godine biti glavni grad praznovanja 75. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu. Ali, kao što je Putin rekao, Rusija je spremna da održi takav samit bilo kad i bilo gdje u svijetu. Veoma je pozitivno što su UN prihvatile poziv za pripremu takvog događaja“, rekao je Konjkov.

Uspostavljanje reda i mira na planeti

Član Komiteta za spoljne poslove Državne dume Ruske Federacije Anton Morozov izjavio je da se odnosi Rusije sa Zapadom ne mogu nazvati pravom konfrontacijom, već korišćenjem metoda nelojalne konkurencije zapadnih partnera. Istovremeno postoje, smatra on, zajednički ciljevi u izgradnji jedinstvenog sistema bezbjednosti, koji bi mogao da garantuje nekorišćenje oružja za masovno uništenje i koji bi isključio takve slučajeve.

Prema njegovim riječima, vodeće države svijeta imaju zajednički interes da spriječe velike ratove u svijetu i posebno „fenomen trećeg svjetskog rata“, tako da će Putinov prijedlog definitivno dobiti međunarodni odgovor.

Aktuelna situacija na Bliskom istoku, ocijenio je Morozov, i dalje eskalira i rizikuje da eskalira u sukob velikih razmjera. Danas je teško naći konsenzus i staviti zaraćene države za pregovarački sto.

Pored Bliskog istoka, na Korejskom poluostrvu i dalje vlada izuzetno visok nivo napetosti, a lokalni sukobi u Africi i Latinskoj Americi periodično izbijaju, tako da u svijetu postoji mnogo prijetnji, zbog čega velike sile — pobjednice u Drugom svjetskom ratu koje čine okosnicu Savjeta bezbjednosti UN, moraju da se obavežu na održavanje mira i reda na planeti.

 

Izvor:(SPUTNIK)

 



Ostavite komentar: