Opasne igre: „Bježanija“ iz Iraka nagovještava veliki sukob u režiji Amerike

Nakon što je američka ambasada u Iraku saopštila da je od Stejt departmenta dobila naređenje da svo osoblje koje nije neophodno odmah napusti tu zemlju zbog eskalacije tenzija sa Iranom, i Njemačka je obustavila vojne misije u Iraku zbog povećanih tenzija u regionu.

Kako je rekao portparol Ministarstva odbrane Njemačke, ta zemlja ima određene naznake da postoji rizik od napada koji bi imao podršku Irana. U međuvremenu se i Holandija pridružila Njemačkoj i obustavila misiju u Iraku zbog, kako se navodi, bezbjednosne prijetnje.

Upitan da li su opravdana strahovanja SAD i njihovih saveznika od eskalacije tenzija sa Iranom i da li u Iraku zaista postoji opasnost od sukoba, Oleg Glazunov, ekspert asocijacije vojnih politikologa i docent na Ruskom ekonomskom univerzitetu „Plehanov“, za Sputnik kaže da je Iraku u posljednje vrijeme vladalo zatišje, a da su izbori protekli uspješno i rezultati izbora su odobreni.

„Ne mislim da će uskoro tamo biti nekih borbenih dejstava. Ako se oni plaše Iranaca… Ali, Iran sada nema ni tehničkih, ni vojnih mogućnosti da se bori protiv SAD u Iraku. Postoje samo političke mogućnosti. Sa druge strane, možda u Vašingtonu strahuju da bi Rusija mogla tamo da postavi svoje baze ili još nešto. Amerikanci danas imaju jedan zadatak, da ne dozvole Kini i Rusiji da dođu na Bliski istok. To je sve“, smatra Glazunov.

U osvrtu na činjenicu da Nijemci, Holanđani i Španci obustavljaju vojne misije u Iraku, Glazunov kaže da je to razumljivo, s obzirom na to da su oni saveznici SAD i u bloku NATO-a.

Politikolog Aleksandar Pavić, međutim, ocjenjuje da je očigledno da se stvaraju uslovi za potencijalni sukob i da potezi SAD predstavljaju dio rastućeg pritiska koji na Iran vrši američka administracija.

„Oni sada postrojavaju sve svoje nazovi saveznike, koji u stvari još jednom pokazuju da su samo vazali SAD. Prethodnih dana imali smo navodnu diverziju sa saudijskim naftnim tankerima, za koju je bez utemeljenja optužen Iran. Dakle, tenzije se vještački pumpaju iz Vašingtona. Naravno, otkad je Amerika jednostrano odstupila iz nuklearnog sporazuma sa Iranom bilo je jasno da oni nisu zainteresovani da sarađuju sa iranskim vlastima, već da im je krajnji cilj promjena režima i to kako u Iranu, tako i Venecueli i na svakom drugom mjestu gdje im se vlast ne dopada“, primećuje Pavić.

On dodaje da je zanimljivo da su Britanci, koji su ipak malo jači od Nijemaca i Holanđana, javno stavili pod znak pitanja američke procjene vezane za iransko prisustvo u Siriji. Jedan visoki britanski general rekao je da to nije onako kako u Vašingtonu tvrde, što opet govori da o Iranu još ne postoji potpuna saglasnost među američkim saveznicima.

Prema njegovim riječima, ovo su opasne igre, a SAD samo traže povod za eskalaciju.

„Treba imati na umu da se Amerikanci ne bi usudili da krenu u kopnenu invaziju na Iran, kao što su to uradili u Iraku, i to iz više razloga. Iran je mnogo veća zemlja, ima daleko brojniju vojsku, a ni teren nije poput onog u Iraku. Amerikanci, kada bi i htjeli da napadnu Iran, to bi uradili iz vazduha i možda bi to čak prvi uradio Izrael, ali čini mi se da oni sada više traže povod da urade nešto poput onoga u Siriji, da možda bombarduju neko iransko postrojenje kako bi izazvali neku vrstu reakcije“, ukazuje Pavić.

Kako kaže, Amerikanci mogu da naprave neki lažni incident, neki lažni povod za eskalaciju sukoba.

„Po svoj prilici se stvaraju uslovi za to, i to jeste razlog za brigu. Naime, očigledno je da postoje ljudi u Vašingtonu i Pentagonu koji su spremni da izazovu krizu, a onog trenutka kada Iran bude morao da odgovori, na primjer blokiranjem Ormuskog prolaza, to bi onda bila globalna kriza. Možda neko u Vašingtonu baš to i želi, kako bi onda cio svijet uvukao u tu priču i kako bi Iran ispao krivac što su odjednom cijene nafte otišle u nebo. Ovo, dakle, jeste jako opasna situacija, a indicije su da će iz Vašingtona samo da slijedi dalje zaoštravanje prema Iranu“, kategoričan je Pavić.

Oleg Glazunov napominje da Amerikanci, kao i Izraelci, prirodno strahuju od iranskog uticaja.

„Radi se o tome da u Iraku ima oko 60 odsto šiita i zato je ovdje jak uticaj Irana. Vašington stoga strahuje da će Iran uzeti ovu zemlju pod svoju kontrolu jer Amerikanci danas trpe na Bliskom istoku jedan poraz za drugim, a autoritet i popularnost SAD opadaju. Naime, sve više Arapa i Persijanaca se orijentiše ka Kini i Rusiji jer razumiju da se sa ovim zemljama može voditi dijalog i nešto dobiti od njih u finansijama i tehnici. Kina aktivno radi u Saudijskoj Arabiji, Iraku, Siriji. Pritom, radi neprimetno, praktično se ne vidi da je tamo prisutna. Zato se SAD boje da Irak može da ode ka Iranu, Kini ili pod uticaj Rusije, što bi za SAD označavalo poraz na Bliskom istoku“, zaključuje Glazunov za Sputnik.

 

Ostavite komentar: