Obrt u pregovorima: Hašim Tači ispada, za pregovarački sto sjedaju novi igrači

Kosovski izbori i njihov rezultat, kako sada stvari stoje na vlast će dovesti nove igrače. Stranka Hašima Tačija stoji lošije nego ikad, a ukoliko Zapad zaigra na druge opcije, pregovori oko sudbine KiM mogli bi da se drastično promjene.

Prema saznanjima “Blica”, najnoviji rok koji zapadne države žele da nametnu za postizanje sporazuma oko Kosova je decembar, odnosno kraj godine. To ne znači da će i taj rok biti prolongiran, kao i mnogo puta do sada, ali “kosovska stvar” se gura u tom pravcu. Biće već formirana vlada u Prištini, a tek predstoje izbori u centralnoj Srbiji. Oni bi trebalo da budu i na izvjestan način verifikacija dogovorenog odnosno, onog što je vlast postigla dijalogom sa Prištinom.

Do usporavanja ovog zamišljenog tempa može doći i ne samo zbog smjene savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona, koga je američki predsjednik Donald Tramp bukvalno počistio u danu i to objavio na Twitteru. Bolton je u pokušaju da se Trampovoj administraciji “dodijeli” uspjeh pomirenja na međunarodnom planu, bio blizak ideji da se kosovsko pitanje riješi nekom vrstom podjele ili razgraničenja. Dakle, nije u startu odbacio tezu Beograda po kojoj neko ne može dobiti sve, a neko ništa. Opcija na koju se računalo zamijenjena je, a glavni igrač sada je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Metju Palmer, koji je imenovan za specijalnog predstavnika SAD za Balkan. Ovaj političar je bliži dubljoj državi, a ne nekim iznuđenim, parcijalnim i ad-hok rješenjima, piše “Blic”.

Uvlačenje DSK i njihove kandidatkinje za premijerku Vjose Osmani i Aljbina Kurtija, prvog čovjeka pokreta “Samoopredjeljenje” u pregovore ne treba uopšte isključiti

“Međutim, ma kako to zvučalo, iznad svega stoji dodatni problem – a to su kosovski izbori zakazani za 6. oktobar i ko će uzeti vlast na Kosovu”, piše “Blic”.

Diplomatski izvor lista iz Prištine otkriva da se sve vrijeme razgovara sa gotovo izvjesnim budućim pobjednicima izbora – nekadašnja stranka Ibrahima Rugove DSK, na čijem čelu je sada popularan političar na Kosovu Isa Mustafa i ‘Vetevendosje’ (Samoopredeljenje) Aljbina Kurtija. Trenutno najviše glasova otići će DSK, potom “Vetevendosju”, na trećem mjestu su politički pokret “Nisma” (čelnici bivši OVK Fatmir Ljimaj i Jakup Krasnići) i AAK Ramuša Haradinaja, a tek na četvrtom, praktično posljednjem mjestu je PDK Hašima Tačija.

Iako Hašim Tači koji je i vodio pregovore kao predsjednik samoproglašenog Kosova i posle ovih izbora ima mandat koji traje do 2021. godine, to neće značiti mnogo. Imaće cijelu Vladu protiv sebe, a osim toga sistem na Kosovu je premijerski. Već postoji i odluka tamošnjeg Ustavnog suda da predsednik nema mandat za dogovor sa Beogradom. Uz sve to ako se Zapad odluči za druge igrače, Hašim Tači je konačno van svake igre, primjećuje “Blic”.

Međutim, veoma je upitno da li bi DSK i Kurti pristali na bilo kakav kompromis sa vlastima u Beogradu. Za svaki dogovor koji ne predviđa cjelovito Kosovo, tražili bi mnogo zauzvrat

“Uvlačenje DSK i njihove kandidatkinje za premijerku Vjose Osmani i Aljbina Kurtija u pregovore ne treba uopšte isključiti. To je opcija na kojoj se uporedno radi. Ova opcija se ne posmatra samo u kontekstu pregovora sa Beogradom već bi njihova vlast i podrška, značila i slabljenje OVK krila u politici”, kaže izvor “Blica” diplomata u Prištini.

Međutim, veoma je upitno da li bi DSK i Vetevendosje pristali na bilo kakav kompromis sa vlastima u Beogradu. Gotovo je sigurno da bi za bilo kakav dogovor koji ne podrazumijeva cjelokupno Kosovo u sadašnjim granicama, tražili visoku cijenu zauzvrat. Potrebno je znati da bi Кurti eventualno pristao na nekakav kompromis i “krnje Kosovo” samo ako je to put ka velikoj Albaniji, koju inače zagovara.

Uporedo sa Kosovom, pomjeraju se stvari i u regionu. Decembar se pominje kao optimističan, ali realan za ulazak Sjeverne Makedonije u NATO. Prema saznanjima “Blica” za sada je pitanje da li se nastoji da se BiH i Kosovo riješe u paketu. Kada je reč o BiH i ovaj prostor se kreće ka NATO sa sve manjim prostorom za odvajanje Republike Srpske.

Odlazak Boltona znak nove krize?

Profesor na Univerzitetu “Džon Hopkins” Danijel Server objavio je juče tekst u kojem navodi kako će se odlazak Boltona odraziti na krize, pa i Balkan:

“Bolton i Tramp su uvijek bili neobičan par: jedan je dosljedni sokolov intervencionista i birokratski operativac u brkastom profesorskom obličju, drugi bezobrazni narcisoidni palčić sa velikim pričama… Svi žele da znaju kako će se spoljna politika SAD promeniti kao rezultat Boltonovog pucanja… Balkan je malo teže predvideti jer predsjednikova administracija je bila manje nego jasna u svom pristupu. Bolton je bio otvoren za zamjenu zemlje između Srbije i Kosova, koja bi destabilizovala cijeli region, vherovatno ubijajući dvije Klintonove ptice jednim udarcem: Kosovo bi postalo istočna provincija u Albaniji, a BiH bi upala u haos jer bi Republika Srpska pokušala da se odvoji. Ali nema garancije da će Boltonov nasljednik imati sličan pristup…”, poručio je Server.

Palmer: SAD i Rusija imaju različit pogled na Kosovo

Specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, Metju Palmer izjavio je prije nekoliko dana da Rusija želi region zasnovan na neredima i nepovjerenju. On je dodao da su “Rusi na snazi na Zapadnom Balkanu”, a da SAD imaju suštinski različit pogled na region u odnosu na Rusiju.

“Zapadni Balkan vidimo kao člana porodice zapadnih zemalja, integrisanih u evroatlanskim institucijama, kao zemlje u kojima se sarađuje na osnovu pravila i normi. Rusi su pokazali da žele region zasnovan na neredima i na nepoverenju. Mislim da smo to najjasnije videli u Crnoj Gori kada su Rusi podržali državni udar 2016. godine koji je bio nečuven potez kako bi se Crna Gora sprečila da ide ka NATO-u i Zapadu”, rekao je Palmer.

Upitan da li misli da je moguće da se tako nešto ponovo dogodi, Palmer je rekao da nema nijednu informaciju koja bi ga mogla navesti da vjeruje da se tako nešto može ponoviti.

“Ipak ne mislim da su Rusi završili sa nastojanjima da prave probleme u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu i to vidimo u cijelom regionu”, rekao je on.

 

Izvor:(Nezavisne novine)



Ostavite komentar: