Kraj hegemonije umjesto kraja istorije: Zašto je Makron priznao da je Zapad poražen?

Samo 30 godina nakon što je Frensis Fukujama trijumfalno proglasio „kraj istorije“ i „nesumnjivu pobjedu ekonomskog i političkog liberalizma“ Zapada, a tadašnji predsjednik SAD Džordž Buš stariji obznanio „novi svjetski poredak“, u kome je „američko liderstvo nezamjenljivo“, predsjednik Francuske Emanuel Makron priznaje: „Doživljavamo kraj zapadne hegemonije.“

„Svjetski poredak se trese kao nikada ranije. Trese se zbog grešaka koje je Zapad načinio u određenim krizama, ali isto tako i zbog izbora koje su Sjedinjene Države načinile tokom proteklih nekoliko godina, i to ne samo sadašnja administracija“, dodao je Makron, nakon što je iz Bijarica ispratio svoje goste, lidere G7.

Ukazujući na uspon Kine i Rusije kao dokaz promjena na svjetskoj sceni, francuski predsjednik rekao je, gotovo pokajnički, da je „odgurivanje Rusije od Evrope duboka strateška greška“, koja je, zajedno sa „slabostima i greškama“ Evropske unije, dovela do jačanja rusko-kineskog savezništva i oživljavanja uticaja Moskve na Bliskom istoku i u Africi.

Ne možemo da obnovimo Evropu, ako ne obnovimo veze sa Rusijom; u suprotnom će se Rusija približiti drugim silama“, zaključio je Makron.

Publiée par BL Portal sur Mardi 27 août 2019

 

A na sebi svojstven način, pozivom Rusiji da se vrati u G7 i da to ponovo bude G8, i predsjednik SAD Donald Tramp priznao je da se bez Rusije više ne može riješiti ni jedno bitno pitanje u današnjem svijetu, potvrdivši time Makronovu ocjenu o kraju zapadne hegemonije.

Tačna dijagnoza

I ko zna kako bi današnji svijet izgledao da su njegovi tadašnji lideri obratili pažnju na upozorenje predsjednika Rusije Vladimira Putina, 2007. godine u Minhenu — da „unipolarni model“, „svijet u kome postoji samo jedan gospodar, jedan suveren“, „nije samo neprihvatljiv, već je i nemoguć“.

Oni koji Putina tada nisu željeli da slušaju, danas su primorani da priznaju da je bio u pravu.

Da li je zaista, i zašto, poslije samo 30 godina svijet došao do kraja „kraja istorije“? Kako će izgledati svijet poslije zapadne hegemonije i može li Zapad išta da učini da bi spriječio razvoj događaja kakav se do prije samo desetak godina činio nezamislivim?

Ovo su pitanja o kojima su u „Novom Sputnik poretku“ govorili novinar Siniša Ljepojević i profesor doktor Ilija Kajtez sa Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbjednost.

„Imajući u vidu da je Makrona ’stvorila‘ porodica Rotšild i da je lord Jakob Rotšild prije godinu i po dana i sam upozorio na propast Zapada, može se zaključiti da je jedan dio svjetske elite shvatio da ovako više ne može i da nešto mora da se promijeni. Ovim Makronovim riječima još jednom je ozvaničena poruka — da je ono što radi Zapad prevaziđeno i neefikasno“, ukazuje Siniša Ljepojević.

„Makronova dijagnoza nesumnjivo je tačna. Trend gubljenja političkog uticaja posljedica je toga što su osnovne vrijednosti Zapada i njegovog svjetskog poretka upravo u Evropi doživjele krah. Jednostavno, Evropa i Zapad više nemaju ideju kojom bi mogli da predvode svijet“, saglasan je Ilija Kajtez.

„Pored toga, osim u političkoj ili vojnoj sferi, i te kako važan simptom opadanja vidljiv je i u sferi naprednih tehnologija, u kojima Zapad ne prednjači kao u vrijeme svog uspona, nego je sve više primoran da ih kupuje na Istoku. To je pak posljedica neoliberalne deindustrijalizacije zemalja Zapada, a bez industrije nema ni tehnološkog napretka, koji je osnov moći“, dodaje Siniša Ljepojević.

 

Moskva neće kvariti odnose sa Pekingom

Teza o opadanju doskorašnje moći Zapada, koju je svojom izjavom poslije samita G7 Makron uveo i na teren realne politike, do te mjere je postala opšte mjesto u zapadnoj štampi da je danas praktično nemoguće pronaći suprotnu tvrdnju koja bi se mogla smatrati iole ozbiljnom.

Ilustrativan je, u tom smislu, i aktuelni broj magazina „Forin afers“, u kome Farid Zakarija, bez ikakvog pokušaja relativizacije, konstatuje da je „umrla hegemonija Amerike (…) kakvu svijet nije video još od Rimskog carstva“, a kao jedinu nedoumicu ostavlja pitanje — „da li je smrt izuzetnog statusa Sjedinjenih Država rezultat spoljnih uzroka, kakvi su rast Kine i gubitak kontrole nad Rusijom, ili je Vašington ubrzao svoje opadanje sopstvenim lošim navikama i lošim ponašanjem“.

Američki časopis „Nešenel interest“, razmatrajući nedavno ovo pitanje, skloniji je prvom ponuđenom objašnjenju, i ukazuje da je unipolarni momenat u svijetu nastao kada je Amerika stekla kontrolu nad najvećim dijelom prostora Evroazije: „Hegemonija je zasnovana na dominaciji u Aziji i Evropi“. Usponom Rusije i Kine i njihovim savezništvom, te kontrole više nema, a samim tim prestaje i era američke zapadne dominacije…

Imajući to u vidu, jasnija postaje i Makronova zabrinutost zbog povezivanja Moskve i Pekinga, te javni poziv francuskog predsjednika Rusiji da izgradi bolje odnose sa Evropom, jer će se „u suprotnom Rusija približiti drugim silama“, to jest — Kini.

Ilija Kajtez uvjeren je da Moskva neće kvariti odnose sa Pekingom zarad boljih odnosa sa Zapadom.

„To se zasigurno neće dogoditi. Rusija je izvukla pouke iz svega što joj se dogodilo. Ona može da sarađuje sa Zapadom u mjeri koju joj nalaže njen interes, ali nema nikakav razlog da smanjuje ili suspenduje ono što se pokazalo kao izuzetno efikasno, a to je saradnja sa Kinom. Evropa može da bude poželjan partner za Rusiju, ali to je moguće samo ako sama Evropa uspije da se oslobodi američkog tutorstva“, tvrdi Kajtez.

Sagovornici Spunika su odgovorili i na pitanje — kako će izgledati život poslije smrti hegemonije Zapada?

„Definitivno prisustvujemo nastajanju drugačijeg, multipolarnog svjetskog poretka, u kome će tri najmoćnije sile biti Rusija, Kina i Amerika, i pored njih niz međunarodnih organizacija, kakvi su BRIKS, Šangajska organizacija za saradnju, Inicijativa ’Pojas i put‘… Kinezi predviđaju da će ovakav poredak definitivno zaživjeti do 2050. godine, dakle, za svega tridesetak godina od sada“, navodi Siniša Ljepojević.

„I to je svijet koji će za našu zemlju biti bolji od dosadašnjeg. Multipolarnost će, naspram nesputane hegemonije Zapada, ovom svijetu donijeti više pravde i slobode, a što je za nas posebno važno — glas manjih država će imati više težine nego što ga je imao u unipolarnom svijetu u kome su samo imale izbor da slušaju američki diktat, ili da nastradaju“, uvjeren je Ilija Kajtez.

 

Izvor.(Sputnik)



Ostavite komentar: