Amerika u dva poteza matirala Evropsku uniju na Kosovu i Metohiji

Evropska unija, zaokupljena svojim problemima, nije više u stanju da igra jaču ulogu u rješavanju kosovskog problema. Nesposobnost Brisela posebno je ogoljela Amerika, koja je, iznenada, sa dva konkretna i praktična ekonomska poteza matirala EU i pokrenula stvari s mrtve tačke.

„Sve ove godine, od kada je teret rješavanja kosovskog pitanja sa UN pao na EU, Brisel je pokazao da nema političke snage da taj proces dovede do kraja, odnosno da za njega pronađe rješenje“, kaže za Sputnik istoričar Saša Adamović.

O tome svjedoči dug prekid u dijalogu Beograda i Prištine, koji je riješila da prekine Amerika, tačnije administracija njenog predsjednika Donalda Trampa. Njegov izaslanik za mirovne pregovore Beograda i Prištine Ričard Grenel prvo je inicirao pokretanje avio-linije Beograd-Priština. Samo što je potpisan ugovor o tome, Grenel je već stigao sa novom inicijativom, koja bi i željeznicom spojila Beograd i Prištinu. Šta god mislili o njegovim prijedlozima, sigurno je da je pokrenuo proces koji je potpuno zakočen od kada je Priština uvela takse.

Adamović, međutim, podseća da ni prije toga nije bilo ništa bolje, jer se Briselski sporazum ne poštuje od kako je potpisan. Kulminacija evropske nesposobnosti da riješi ili pomogne u rješavanju kosovskog problema bila je, kako kaže, kada je premijer privremenih institucija Kosova Ramuš Haradinaj uveo stoprocentne tarife na robu kupljenu u centralnoj Srbiji, a na to je izostala reakcija EU.

On ukazuje na to da od Brisela ni u narednom periodu ne treba imati očekivanja po ovom pitanju.

„EU, zaokupljena svojim problemima, nije više u stanju da igra jaču ulogu u rješavanju kosovskog problema. EU u narednim godinama čeka svojevrsni unutrašnji dijalog, u toku kog će morati da razmisli u kom pravcu treba da ide i, bez obzira što je EK proklamovala plan da bude u mnogome više geopolitički aktivna, mislim da su to u ovom trenutku samo puste želje i da EU za to nije sposobna“, ocjena je sagovornika Sputnika.

On napominje da je Amerika riješila da uzme učešće u rješavanju kosovskog pitanja i da je za vrlo kratko vrijeme angažovala dvojicu diplomata sa zadatkom da utiču na nastavljanje razgovora Beograda i Prištine. Pored Grenela, koga je imenovala Bijela kuća, tu je i Metju Palmer, predstavnik američkog Ministarstva spoljnih poslova.

„I na tom primjeru se vidi da SAD i po pitanju rješavanja problema na Kosovu ima dvije linije — jedna je američke ’duboke države‘, a druga je linija predsjednika Trampa. Izgleda da je veću aktivnost pokazao Grenel, koji važi za Trampovog lojalistu, i sa dva prijedloga koji podrazumijevaju regulisanje saobraćaja između Beograda i Prištine pokazao je da ima zaista ozbiljnu namjeru da otkoči dijalog koji dugo vremena tapka u mjestu“, kaže Adamović.

Sa Grenelom dobili pristup Trampovoj administraciji

Reakcija „duboke države“ je uslijedila u vidu otvorenog pisma predsedavajućeg Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa Eliota Engela, koji je poznati albanski lobista.

„On je upozorio da se Srbiji ne može tolerisati vojnotehnička saradnja sa Rusijom i da se od Srbije mora zahtijevati priznavanje (samoproglašene) nezavisnosti Kosova, čime je jasno stavio do znanja da iza Kosova i dalje stoji američka ’duboka država‘“, kaže sagovornik Sputnika.

On, međutim, smatra važnim to što je angažovanjem ambasadora Grenela za rješavanje kosovskog pitanja Srbija dobila pristup Trampovoj administraciji.

„Ovo je, naravno, dobar momenat za Srbiju, ali i dalje Srbija mora da koristi svaku priliku da igra i aktivno i veoma strpljivo, jer će, kako vrijeme prolazi, srpska pozicija biti sve jača. Ne treba žuriti, treba biti aktivan i strpljiv i poboljšavati svoj položaj. Sa druge strane, dobro je što sada direktno razgovaramo sa Trampovom administracijom i što je Tramp zaobišao Stejt department“, mišljenja je ovaj istoričar.

Na pitanje da li se mogu očekivati i novi potezi Grenela ili Trampove administracije po pitanju Kosova, Adamović odgovara da je ovo samo novi početak jednog procesa koji bi ipak mogao da donese najavu rješenja.

„Nisam siguran da se do nekakvog odlučujućeg rješenja može doći već ove godine ili do predsjedničkih izbora u Americi. Ali to nije ni važno, rješavanje tog problema nije trka na 100 metara, treba da istrčimo svojevrsni politički maraton da bismo došli do rješenja povoljnog za Srbiju“, ističe sagovornik Sputnika.

Grenelove inicijative u oba slučaja su imale i uslove — da Priština odustane od taksi, a da Beograd više ne agituje kod zemalja koje su priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova da odustanu od toga, u čemu je do sada bio veoma uspješan. Predsjednik Srbije mu je odmah rekao da je za Beograd neprihvatljivo povlačenje paralele između taksi i povlačenja priznanja, a Grenel je, pak, stavio do znanja da je, umjesto na politiku, fokusiran isključivo na ekonomiju.

Ekonomska dobrobit nesporna

Za urednicu „Ekonometra“ i magazina „Biznis“ Radojku Nikolić nesporna je ekonomska dobrobit Grenelovog prijedloga. Ona objašnjava da na to upućuju podaci o šteti koju su generalno prouzrokovale prištinske takse na robu kupljenu u ostatku Srbije.

Onog momenta kada je zbog taksi stala trgovina, izgubili smo više od 400 miliona evra godišnje zbog nemogućnosti da robu plasiramo na područje Kosmeta, a taj kolač su drugi podijelili između sebe.

„Albanija je za 60 odsto povećala plasman svoje robe na Kosovo, Sjeverna Makedonija za 53 odsto, Turska za 35 odsto , a na četvrtom mjestu je Njemačka, koja je za 24 odsto povećala plasman robe“, precizirala je Nikolićeva za Sputnik, pozivajući se na podatke objavljene u Prištini.
Najveću cijenu taksi su, kako smatra, ipak platili potrošači, koji su se prvo suočili sa nestašicom raznih proizvoda, a onda i sa njihovom višom cijenom.

„Uvijek kada se novi proizvod pojavi kao supstitut u nekim vanrednim okolnostima, on dobije novu cijenu“, napominje urednica dva ekonomska časopisa.

„nema sumnje da je značajno svako infrastrukturno povezivanje koje se odnosi na bolju mogućnost kretanja stanovništva i na trgovinsku razmjenu, što je elementarni uslov savremenog načina življenja“, kaže Nikolićeva za Sputnik

 



Ostavite komentar: