VIDEO – Da li se isplati osigurati usjeve od vremenskih nepogoda?

Tokom posljednje decenije vrijeme je pokazalo sve svoje ćudi, pa su poljoprivrednici u Srpskoj trpjeli ogromnu štetu zbog poplava, suša, kao i zbog grada. Uprkos šteti, koju često trpe, malo poljoprivrednika osigurava usjeve. 

Da bi ih podstakla da što više osiguravaju proizvodnju, Vlada Srpske plaća kroz subvencije 50 odsto osiguranja.

Za proteklih šest godina poljoprivrednim proizvođačima je isplaćeno blizu milion KM po osnovu sufinansiranja premije osiguranja, a samo u prošloj godini 174 gazdinstva dobila su 218.000 KM.

Semberski ratar Boško Radić redovno osigurava pšenicu.

Za zasnivanje proizvodnje uloži oko 1.500 KM po hektaru, a premija košta svega 40-ak maraka.

Osiguranjem ne može da pokrije oranice koje iznajmljuje, jer vlasnici zemljišta neće da sklope ugovore koji bi bili pravni osnov, što mu je problem i kada konkuriše za druge subvencije.

– Sve ono što je pokriveno dokumentacijom osiguravam, Ministarstvo poljoprivrede vraća polovinu novca i to svakako treba iskoristiti, dobra je stvar, međutim, već tri do četiri godine nije bilo leda, što ne mora da znači da ga neće biti – naglašava Radić.

Kod duvana osiguranje je preduslov za ugovore sa organizatorima proizvodnje.

Led je prošle godine u Zagonima i Kovačićima potpuno uništio zasade, pa je naplata štete bila dragocjena pomoć zemljoradnicima, kad već nisu ubrali duvan.

U osiguravajućim kućama kažu da je posljednjih godina povećan procenat osiguranih površina, a osim duvana, pšenice i uljarica, sve više se osigurava voće.

Osnovno osiguranje pokriva šteta od grada, a dopunski rizici, među kojima je poplava, zbog cijene se rjeđe ugovaraju.

– Kada pričamo o području Seberije i Posavine, ljudi se uglavnom odlučuju za osnovni vid osiguranja, to je od leda. Osnovni vid osiguranja još pokriva i požar i udar groma – pojašnjava Milan Trninić, direktor Poslovnice Dunav osiguranja u Bijeljini.

Proizvođači povrća se još teško odlučuju na osiguranje. Kažu da im je premija previsoka, a problem su i skupi atesti za plastenike koje traže osiguravajuća društva.

– Svi znamo da smo sami pravili te plastenike i da za jedan plastenik mi je potrebno 600 KM da izvadim atest. Imam sto plastenika, pa vidite koliko je potrebno novca da se svake godine izvadi atest za taj plastenik. Pokušavao sam da osiguram lubenicu i dinju, međutim to su najosjetnjivije kulture i po hektaru to izlazi sredstava – kaže Mladen Lazić, poljoprivredenik iz Golog Brda.

Agroekonomisti ističu da je osiguranje investicija, a ne trošak u proizvodnji pod otvorenim nebom i da je najskuplja neosigurana proizvodnja.

U Evropskoj uniji osiguranje je preduslov za ostvarivanje subvencija, od čega su domaći poljoprivrednici još daleko, ali svakako iz godine u godinu raste interesovanje.

 

Izvor:(RTRS)

 

Ostavite komentar: