Sunčanica i toplotni udar: Kako ih prepoznati i šta raditi kad se dogode

01.07.2019. | 12:00

Kad nastupe ekstremno visoke temperature, bez vjetra i uz visoku vlažnost zraka, dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama hlađenja u tijelu, navodi se u upozorenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uoči najavljenog novog talasa vrućina.

Glavni neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar, koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Na visoke temperature posebno su osjetljiva djeca, a naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine. Oni nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Takođe su ugroženi trudnice, starije osobe, hronični bolesnici, te pacijenti na terapiji za izmokravanje.

Simptomi i prevencija

“Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem”, ističe dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Simptomi počinju jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature. Često se mogu javiti pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod mladih koji se dugo sunčaju česti simptomi su i umor i malaksalost, a kod starijih može doći i do gubitka svijesti.

Toplotni udar može nastati ne samo zbog prekomjernog izlaganja direktnim sunčevim zracima nego i usljed vlažnog i pregrijanog zraka, jer je u takvim uslovima otežano znojenje, a javlja se najčešće kod radnika u pekari, kuhinji, kraj peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prijevozu, pa čak i u stanu.

U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40 stepeni celzijusa. Toplotna iscrpljenost je blaži oblik toplotnog udara, a često nastaje usljed pretjerane fizičke aktivnosti u uslovima povišene vanjske temperature i vlažnosti vazduha. Manifestuje se pojačanim znojenjem, grčevima u mišićima, glavoboljom, povraćanjem, padom krvnog pritiska i malaksalošću, kao i gubitkom svijesti.

“Simptomi su jaka glavobolja, suva koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, a moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalija, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu”, navodi dr. Kuduzović.

U slučaju toplotnog udara, kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije, tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti.

Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.

Ljekaru se treba obratiti tek ako tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, ako je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, ukoliko uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice, pa je potreban pregled ljekara. On će utvrditi da li se radi samo o sunčanici ili se radi o početku neke druge bolesti.

“Prevencija je da se bebe izvode u šetnju samo u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Djecu mlađeg uzrasta ne treba utopljavati i treba im davati što više tečnosti. Pratite ponašanje svog djeteta, jer razdražljivost ili plačljivost često ukazuju na to da je žedno. Ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji. Adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja”, dodaje dr. Kuduzović.

Ishrana i preporuke

Ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Važno je nadoknađivati kalij i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna vijeća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati dehidraciju.

Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na vanjsku sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju. Povećane ljetne temperature, koje rezultuju znojenjem mogu dovesti do dehidracije tijela pa je ljeti jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidrataciji organizma u tom periodu, navode iz INZ.

Povećane potrebe za vodom ljeti možemo nadoknaditi i unosom voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,…) te cijeđenim, nezaslađenim voćnim sokovima ili aromatiziranim vodama.

Preporuke stručnjaka

Pet čaša vode na dan je dovoljno za hidrataciju djece od pet do osam godina, sedam čaša za djecu od devet do 12 godina, a osam do deset čaša vode za djecu stariju od 13 godina.

Ljeti birajte svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i supe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.

Ljeti izbjegavajte obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

 

Izvor:(Klix.ba)