Da li ste znali da čili papričica liječi čir na želucu, a vanila smanjuje apetit

21.02.2020. | 00:13

Nekada je bilo nemoguće doći do dobrih kvalitetnih začina, bili su prilično vrijedni i rijetki. Služili su se samo bogatom plemstvu. Danas u prodavnicama sve više ima novih aromatičnih biljaka. Začini se koriste prije, tokom i poslije jela.

Biber, bijeli luk, peršun, origano – samo su neki od začina koji su neizostavni sastojci jela, koji, dokazano, imaju uticaja i na naše zdravlje.

„Začini su inače veoma zastupljeni u periodu prehlada i u zimskom periodu jer su dobri za podizanje imuniteta. Tu je prije svega bijeli luk koji ima i antibiotsko dejstvo, ali djeluje i na imuni sistem. Potom, tu je đumbir, koji pomaže u spuštanju tjelesne temperature. Pored toga, možemo da upotrebljavamo i mljevenu papriku, koja takođe spušta temperaturu. Imamo cimet koji podiže imuninet i origano koji ima i antibiotsko i antigljivično i antivirusne efekte“, naglašava dr Veroslava Stanković, dijetolog.

Pojedini začini koriste se u dijetama. Ljuta mljevena paprika ubrzava metabolizam i pomaže u sagorijevanju masnih naslaga, a čim udahnemo vanilu smanjuje nam se potrebu za hranom.

„Oni imaju jedan sastojak koji dovodi do ubrzanja krvotoka, pa samim tim dovodi i do ubrzanja metabolizma. Čili papričica je veoma značajna u zarastanju rana, pa je zato dobro poznata u tradicionalnoj medicini. Poznato je da u slučaju čira na želucu konzumiranjem čili papričica može doći do zarastanja tih rana. Djeluje kontradiktorno, ali u praksi se pokazalo kao tačno. Sama vanila, štapić ili vanila u prahu udahom djeluje na hipofizu i na taj način djeluje na centar na glad i smanjuje glad“, dodaje dijetolog.

A šta se dešava u organizmu, ako pretjeramo sa upotrebom određenih začina.

„Muskatni oraščić može da ima toksično dejstvo. On se u minimalnim količinama koristi u ishrani, posebno tokom posta i stavlja u žito, ali ako se upotrijebi cio jedan muskatni oraščić, može dovesti i do smrti“, naglašava dr Veroslava Stanković.

Danas se začinsko bilje uzgaja u saksijama ili u bašti.

„Možemo i na terasi da čuvamo začinsko bilje koje osim nutritivnih vrijednosti ima i drugih koristi jer nas bosiljak, recimo, tokom ljeta može da čuva i od komaraca, navodi doktorka Stanković.

Egzotični začini donose mirise dalekih krajeva. Gajenjem začinskog bilja osim što ćete ukrasiti svoju baštu ili terasu, i svojim jelima ćete dati prepoznatljiv ukus.

Biber je bio i sredstvo plaćanja

Prvi dokazi o upotrebi začina podstiču iz zapisa ranih civilizacija.

Crni biber koji je porijeklom iz južne i jugoistočne Azije, kao začin u indijskoj kuhinji počeo je da se koristi još prije četiri milenijuma.

Za biber su znali i drevni Egipćani, iako nije tačno utvrđeno na koji način je ovaj začin dopreman u Egipat. Zrna crnog bibera pronađena su u nosnicama mumije faraona Ramzesa II, ali nije jasno da li je biber korišćen kao sredstvo prilikom mumificiranja, ili je imao religijsku ritualnu vrijednost.

 

Izvor:(RTS)