Cimet – Začin vredniji od zlata

Cimet je odličan izvor mangana, gvožđa, kalcijuma, bakra i cinkari, a stručnjaci preporučuju da se ovaj začin dodaje kafi, voćnim sokovima, žitaricama, pecivu. Njegova istorija prepuna je magija i vradžbina.

Spominje se čak 2.000 godina prije nove ere, ali i u Bibliji, dok se u azijskim kulturama hiljadama godina koristi u medicinske svrhe.

Karakteristična egzotična aroma cimeta za mnoge je prva asocijacija na kolače, ali mnogi ne znaju da cimet nije samo ukusni dodatak slatkišima, već i prirodni lijek.

Prva bilješka o cimetu dolazi iz stare Kine. Prema kineskom predanju, ovaj začin je u ishrani koristio Peng Zua, za koga se vjeruje da je živio 888 godina. Od cimeta se, navodno, pravilo vino čija je samo jedna kap davala tijelu boju zlata.

Bio je jedan od prvih začina koji je stigao na Mediteran.

Stari Egipćani koristili su cimet za balsamovanje i u raznim ritualima vračanja, a moguće i u kulinarske svrhe. Cimet se pominje u Starom zavjetu i u spisima na sanskritu.

Od davnina pripisivala su mu se magična svojstva, koristio se za pripremu „ljubavnog napitka“, a primjenjivao se i u ljekovite svrhe.

Ljekari u u Starom Rimu prepisivali su ga za liječenje prehlade, u obliku vrućih žestokih alkoholnih pića u koja su umakali štapiće cimeta.

Danas moderna nauka otkriva sve više njegovih nevjerovatnih, za zdravlje korisnih svojstava, uključujući blokiranje upala i rasta bakterija kao i pomoć pri regulaciji šećera u krvi. Povoljno utiče na visinu masti i holesterola u tijelu.

Cimet obiluje prehrambenim vlaknima, manganom, kalcijumom i gvožđem, a u nešto manjoj mjeri sadrži magnezijum, selen, cink vitamin C i K.

Sam začin je njegova kora, oljušćena s tankih grančica. Spoljna kora se oljušti i baca, a unutrašnja se uvija u štapiće koji su prečnika oko dva i po centimetra.

 

Izvor:(RTS)



Ostavite komentar: