Zvaničnici o mogućnosti neodržavanja izbora: Čović od BiH ne može napraviti Mostar

Tvrdnje iz vrha HDZ-a BiH da bez izmjena Izbornog zakona neće biti moguće održati opšte izbore na jesen 2022. godine teško da se mogu obistiniti, jer nijedna partija nema mogućnost i hrabrost da kroz institucije, eventualnom blokadom budžeta ili na neki drugi način, spriječi održavanje izbora.

Prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović otvoreno je najavio da opštih izbora u BiH iduće godine neće biti ako izostane dogovor o izmjeni Izbornog zakona. Njegova poruka od prije nekoliko dana je išla u pravcu da se ni ti izbori, koji bi trebalo da budu održani na jesen 2022. godine, ne mogu ni sprovesti i organizovati, kao ni u Mostaru, dok ne bude dogovora, kao i da se lako može dogoditi da Savjet ministara ne usvoji budžet, čime neće biti obezbijeđen novac na nadolazeću provjeru kod birača.

Mogućnost da izbori ne budu održani odbacio je i predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Željko Bakalar, ističući da se tačno zna koliko traje mandatni period.

“Kada istekne nakon četiri godine, idu izbori. Znači, biće održani i bez novog izbornog zakona. Mogu biti prolongirani kao i prethodni, ali to neka je na čast onima koji obezbjeđuju novac za izbore”, rekao je Bakalar.

Predsjedavajuća komisije za budžet i finansije u Domu naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić (SNSD) kaže za “Glas” da HDZ BiH nema mogućnost da eventualno blokira budžet ili finansiranje izbora.

“S obzirom na sadašnji sastav CIK-a oni će izbore organizovati. Ako izađu tri čovjeka, to je za njih izlaznost. U prilog tome govori i izjava Bakalara, koji je u nekoliko navrata ponovio da će izbore održati koliko god ljudi da izađe. CIK je skrojen kako je skrojen i oni će raditi kako stranci u dogovoru sa našom opozicijom kažu”, rekla je Majkićeva.

Komentarišući Čovićeve najave, kazala je da je lider HDZ-a kontradiktoran.

“U jednom momentu priča kako su pred dogovorom i da je samo pitanje dana kada će biti postignuta saglasnost za izmjene Izbornog zakona, a onda dovodi u pitanje održavanje izbora”, istakla je Majkićeva.

Problemi finansijske prirode su pratili izborni proces i lani, kada su tekle pripreme za izbor novih načelnika i gradonačelnika te odbornika u lokalnim parlamentima. Budžet, uprkos zahtjevima, nije bio usvojen kada je CIK donio odluku o raspisivanju lokalnih izbora, već gotovo tri mjeseca kasnije. S druge strane rezultati posljednjih opštih izbora u BiH, koji su održani krajem 2018. godine, još nisu u potpunosti sprovedeni, jer nije imenovano novo rukovodstvo u FBiH, između ostalih ni predsjednik, tako da se na tom mjestu nalazi još HDZ-ov Marinko Čavara, koji postavljen na tu funkciju poslije opštih izbora 2014.

“Novac u budžetu je novac građana, a ne njihov. Dobro je da dan izbora ne zavisi od političkih stranaka, određen je zakonom. Odluku donosi CIK 150 dana prije prve nedjelje u oktobru. Ta odluka mora biti donesena u skladu i sa ovim zakonom”, istakao je za “Glas” predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić.

Sankcije

Vehid Šehić, ipak, ne krije da je u BiH sve moguće, jer je riječ o zemlji bez vladavine prava i političke odgovornosti, a istovremeno dolazi do ovakvih i sličnih uslovljavanja te prijetnji blokadama. Dodao je i slučaj u FBiH i nepoštovanje rokova za konstituisanje vlasti.

“Poseban problem je, naglasio je, što nema sankcija”, poručio je Šehić.

Ostavite komentar: