Zahtjev članova Predstavničkog doma: Pred sudijama Ustavnog suda BiH i njihove odluke

26.05.2022. | 07:30

Ustavni sud BiH trebalo bi da na dvodnevnoj plenarnoj sjednici, koja počinje danas, razmatra zahtjev 15 članova Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske u vezi sa aktima koje je usvojila Narodna skupština početkom decembra prošle godine.

Riječ je o Deklaraciji o ustavnim principima i četiri informacije, odnosno zaključka u vezi sa pravosudnim institucijama BiH, prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti te indirektnog oporezivanja, a koje su usvojene na posebnoj sjednici republičkog parlamenta 10. decembra 2021. godine.

Potpredsjednik NSRS Milan Petković za “Glas” kaže da Ustavni sud BiH ne bi trebalo ni da razmatra ta dokumenta jer nije riječ o opštim aktima.

– Jedina logična odluka jeste da se Ustavni sud proglasi nenadležnim, ali poznajući dosadašnju praksu te pravosudne institucije i uticaj koji na nju imaju međunarodna zajednica i bošnjačke partije, neće me iznenaditi bilo koja odluka tog suda – rekao je Petković.

Biće svakako zanimljiv stav Ustavnog suda ako prihvati da razmatra materijale koje je usvojila Skupština. Naime, u Deklaraciji o ustavnim principima, između ostalog, navedeno je da se međunarodni ugovori mogu mijenjati aneksima koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Istaknuto je i da su svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri u Parlamentu.

– Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni. Ustav BiH je jasan – Parlamentarna skupština je odgovorna za donošenje zakona za sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu pa stoga nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao visoki predstavnik – piše u deklaraciji.

Sporazumima entiteta o odbrani, o porezu na dodatu vrijednost te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, podvučeno je, te nadležnosti nisu trajno prenesene na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmjene i dopune Ustava da bi se stvorio ustavni osnov. Nije bilo ni naknadnih ustavnih promjena pa su i te nadležnosti neustavne i samim tim privremene.

Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH, a u deklaraciji dio teksta je posvećen i Ustavnom sudu BiH.

Neusklađenost

U usvojenoj deklaraciji piše i da Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma treba prevazići/riješiti dosljednom primjenom odredbe Ustava BiH, koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti “u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH”.