Plenković došao u BiH sa dobrim vijestima: Odlaganje nuklearnog otpada odloženo bar do 2028.

19.10.2023. | 16:45

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas u Sarajevu da je sa Slovenijom dogovoreno da se radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” nastavi odlagati na postojećoj lokaciji u okviru same elektrane do 2028. godine.

Plenković je na konferenciji za novinare sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto rekao da je to dogovoreno na sastanku međudržavne komisije Hrvatske i Slovenije.

“Ovim se na neki način relaksira ova tema i u BiH i u hrvatskoj javnosti. Nastavićemo razgovore sa Slovenijom i naravno sa BiH u skladu sa dobrosusjedskim odnosima i svim pravilima koje se tiču ove važne tema”, poručio je Plenković.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukelarne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH, što je izazvalo strah kod građana 13 opština u slivu rijeke Une.

Prema Nacionalnom programu sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada, čemu se protivila BiH i Republika Srpska.

PLENKOVIĆ: ČESTITKE VLASTIMA NA NIVOU BiH ZA POZITIVNE POMAKE

Plenković je rekao da je izrazito vidljiv iskorak u funkcionalnosti BiH u posljednjih godinu dana i čestitao vlastima na nivou BiH za pozitivne pomake.

“Taj iskorak je vidljiv i u zakonskim prijedlozima i u budžetu i lično mogu vidjeti razliku u funkcionalnosti nekada i sada”, rekao je Plenković na konferenciji za medije nakon sastanka sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Plenković je pohvalio što BiH pokazuje svoju institucionalnu stabilnost i time jača kredibilitet na evropskom putu, te je naglasio da će Hrvatska nastaviti da se zalaže za što skorije otvaranje pristupnih pregovora BiH sa EU.

Hrvatski premijer istakao je da je njegova posjeta BiH i Sarajevu pokazatelj podrške evropskom putu BiH i da je proces proširenja EU u ključnoj fazi, te da su ga ubrzala dešavanja u Ukrajini.

“Napori BiH, nakon sticanja statusa kandidata za članstvo i postavljenih osam kriterijuma plus jedan, a to je ustavna izborna reforma, neka budu vodič i smjernice za reformski put”, rekao je Plenković.


On je pružio podršku Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini da učine napore i donesu zakone koji su poznati kao ciljevi.

“Dobro je što će u BiH doći predsjednik Evropske komisije i da tada treba da bude jasna politička volja i konkretne operativne zakonske mjere i aktivnosti koje će BiH preduzimati”, rekao je Plenković i napomenuo da sljedeće godine EU ide u evropske izbore.

On je naveo da ekonomski odnosi BiH i Hrvatske napreduju i da je u prvih šest mjeseci ove godine realizovano dvije milijarde evra privredne razmjene.

“To pokazuje međusobnu upućenost i snažne privredne veze dvije zemlje”, rekao je Plenković.

On je istakao da je potrebno unaprijediti saradnju između dvije zemlje po pitanju suzbijanja nelegalnih migracija, te da je o tome razgovarao i sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Plenković je rekao da je potrebna bolja saradnja policija, značajnija kontrola granica, bolja saradnja u području readmisije i sklapanje sporazuma BiH sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu /Fronteks/.

On je apelovao na usklađivanje politike viznog režima BiH prema trećim zemljama.

“Pravo rješenje je rješavati problem na izvorištu, a puno ih je. Mnogo je zemalja koje su opterećene siromaštvom, ratovima i nefunkcionalnošću i sve to utiče na dinamiku nelegalnih migracija. Nelegalne migracije su uhodan biznis, gdje mnogi, na nesreći drugih stiču bogatstvo, a migranti obično ne stignu na destinaciju”, pojasnio je Plenković.

Hrvatska je, kako je rekao Plenković, spremna da pomogne BiH u vezi sa južnom gasnom interkonekcijom jer je to dugoročno važno za energetsku nezavisnost BiH.

PLENKOVIĆ: NEĆEMO USPORAVATI PUT BiH PREMA EU

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas u Sarajevu da ova zemlja ni na koji način neće usporavati put BiH prema Evropskoj uniji, iako su brojne bilateralne teme i dalje otvorene.

“To su bilateralne teme, nerijetko i predmet sukcesije i o njima postoje komisije, pregovarački odbori, kao i saradnja resornih ministarstava i na tome će se raditi kao što se radilo i prethodnih godina, ali garantujem da nijednu od tih tema Hrvatska neće staviti na dnevni red da bi usporavala put BiH prema EU”, istakao je Plenković.

On je naveo da Hrvatska ima odgovornu politiku transformacije, mira, saradnje i stabilnosti zbog čega ulaže velike napore da riješi otvorena pitanja, a posebno ona koja su, kako je Plenković rekao, teška i opterećujuća, kao što je procesuiranje ratnih zločina i naknada ratne štete.

“Sve su to teme koje su i te kako na dnevnom redu, predmet su interesa brojnih ljudi koji su bili dotaknuti ratnim strahotama, ali to nisu teme koje će Hrvatska staviti u kontekst pristupnih pregovora BiH sa EU”, rekao je Plenković novinarima u Sarajevu.

Govoreći o pregovorima o potpisivanju sporazuma o saradnji između BiH i Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu /Fronteks/, Plenković je naveo da bi potpisivanje ovog sporazuma bilo korisno, s obzirom da se BiH suočava sa velikim prilivom nezakonitih migranata.

“Što se tiče Hrvatske mi imamo 6.700 graničnih policajaca koji čuvaju hrvatsku granicu i sa te strane smo jasno rekli da Hrvatska ima snage i načina da čuva svoju granicu, ali da je pitanje izlaska iz BiH nešto pri čemu bi iskustva Fronteksa mogla pomoći”, rekao je Plenković.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto naglasila je da su institucije BiH svjesne sadašnjih izazova i vremena, navodeći da se dešavanja širom svijeta reflektuju na odnose i prilike u BiH.

“Moramo biti pripremljeni i odgovorni i nastojimo u svakom pogledu biti odgovorni prema institucijama u skladu sa nadležnostima, te svoju spoljnu i bezbednosnu politiku usklađujemo sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnim politikom EU”, zaključila je Krištova.