Voda, energija i nova radna mjesta: Talić iznio svoju viziju razvoja Srpske

28.09.2026. | 14:03 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Rijeke i termalni izvori mogli bi postati važan oslonac razvoja Republike Srpske, ali se taj potencijal neće pretvoriti u energiju, proizvodnju hrane i nova radna mjesta bez stručnih analiza i jasnog plana, poručio je Goran Talić, kandidat SNSD-a za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske iz Izborne jedinice 3.

Talić je rekao da Republika Srpska svoje resurse mora prepoznati i organizovano razvijati, umjesto da čeka da to učini neko drugi.

„Rješenja neće dolaziti sama od sebe, niti će nam ih kao ‘dar’ donositi neko sa strane. Moramo ih stvarati sopstvenim znanjem, radom i odgovornošću“, rekao je Talić.

Govoreći o kadrovskoj obnovi SNSD-a, naveo je da taj proces vidi kao dolazak novog tima, novih ljudi i ideja. Smatra da se svijet nalazi u periodu velikih promjena i da u takvim okolnostima brojčano mali narod mora najbolje iskoristiti svoje znanje i sposobnosti.

Prema njegovim riječima, građani na izborima ne treba da odlučuju samo o tome ko će osvojiti mandat, već i kome će povjeriti odgovornost za budućnost Republike Srpske. Podsjetio je da je narod i u ranijim teškim vremenima uspijevao da pronađe ljude sposobne da donose važne odluke, te ocijenio da su takvi, stručni i odgovorni ljudi potrebni i danas.

Krize kao prilika za razvoj

Talić kaže da sebe vidi kao dio zajedničkog napora da se odgovori na promjene kroz koje prolaze Republika Srpska i svijet. Ekonomske, energetske, ekološke i obrazovne probleme, kao i krizu morala i povjerenja, posmatra kao povezane izazove koji utiču na svakodnevni život građana.

Uprkos tome, vjeruje da se u tim izazovima mogu pronaći razvojne mogućnosti. Kao oblasti u kojima Republika Srpska ima prostor za napredak izdvojio je energetiku i proizvodnju zdrave hrane.

Smatra da se snaga jedne zajednice ne mjeri samo brojem stanovnika i veličinom teritorije, već i znanjem, organizacijom i sposobnošću da svoje mogućnosti pretvori u konkretne projekte. Banjaluku i Republiku Srpsku vidi kao prostor koji može biti snažnije povezan sa srednjom Evropom, Podunavljem i Mediteranom, kao i sa savremenim ekonomskim, kulturnim i tehnološkim tokovima.

„Ne možemo čekati da drugi prepoznaju naše potencijale prije nego što ih mi sami prepoznamo i organizovano razvijemo“, rekao je Talić za „Glas Srpske“.

Voda, energija i proizvodnja hrane

Kao primjer resursa kojima treba posvetiti više pažnje naveo je vodu. Prema njegovim riječima, Banjaluka, sa svojim rijekama i termalnim potencijalom, treba ozbiljno da razmotri sisteme koji bi omogućili efikasnije korišćenje vode i energije.

Talić smatra da u Republici Srpskoj treba ispitati mogućnost izgradnje manjih i većih akumulacija, ali isključivo na lokacijama gdje za to postoji ekonomsko, tehničko i ekološko opravdanje. Takvi projekti, kaže, mogli bi imati više namjena: proizvodnju energije, podršku poljoprivredi, vodosnabdijevanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Naglasio je da se odluke o njima ne mogu donositi bez stručnih analiza, odgovornog planiranja i poštovanja ekoloških standarda. Ocijenio je i da voda u svijetu dobija sve veći strateški značaj.

Govoreći o termalnim izvorima, pozvao se na podatke prema kojima ih Republika Srpska ima više od 200. Smatra da njihov značaj ne treba posmatrati samo kroz banjski turizam i zdravstvene usluge. Predlaže da se ispita mogu li se koristiti i za dobijanje toplotne i električne energije, zagrijavanje plastenika i druge oblike poljoprivredne proizvodnje.

Talić je istakao da takav razvoj ne zavisi od jednog projekta niti se može završiti u jednom mandatu. Zato, prema njegovom mišljenju, Republici Srpskoj treba dugoročna vizija koja bi pokazala kako prirodne resurse pretvoriti u korist za građane i nova radna mjesta.

Od ideje do plana i skupštinske rasprave

Prvi korak, smatra Talić, jeste pisani razvojni program sa jasno određenim prioritetima, mogućim projektima, rokovima i procjenom njihovih ekonomskih, društvenih i ekoloških efekata. Tek tada bi se, kaže, o predloženim rješenjima moglo ozbiljno razgovarati i provjeriti koliko su ostvariva.

Predlaže široku stručnu i institucionalnu raspravu u kojoj bi učestvovali predstavnici akademske zajednice, privrede, poljoprivrede, lokalnih zajednica, kao i ekolozi, inženjeri, zdravstveni radnici i ekonomisti. Nakon stručne i javne rasprave, o ključnim razvojnim pitanjima trebalo bi da se razgovara i u Narodnoj skupštini.

„Nijedna ozbiljna razvojna vizija ne može biti rezultat rada jednog čovjeka ili jedne institucije. Ona mora biti proizvod znanja, saradnje i zajedničke odgovornosti“, poručio je Talić.

Zato se zalaže za partnerstvo u koje bi bile uključene relevantne društvene i političke grupe. Naglašava da strateška pitanja ne bi trebalo da zavise od jednog izbornog ciklusa, već da o njima treba postići dugoročan dogovor.

Samo zajedničkim radom, zaključio je Talić, moguće je ublažiti posljedice različitih kriza i stvoriti uslove za razvoj Republike Srpske.