Ustavni sud zabranio isplate Srpske: Karan poručio da ovo nije kraj priče

26.09.2026. | 11:25 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH da zabrani sprovođenje ugovora Republike Srpske nije nikakva “pobjeda vladavine prava”, to je samo nastavak duge i opasne prakse mijenjanja ustavnog poretka BiH mimo Dejtonskog sporazuma, istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Povodom odluke krnjeg Ustavnog suda BiH koji je ocijenio da “nije u skladu sa Ustavom BiH” ugovor o konsultantskim uslugama sa kompanijom “Dikens end Medison Kanada”, kao i budžetsko finansiranje lobističkih aktivnosti u ime i za račun Republike Srpske putem lobističkih agencija, Karan je rekao za Srnu da je ova odluka nastavak neprava koji su decenijama provodili visoki predstavnici donoseći odluke, bez ikakvog uporišta u Ustavu.

On je naglasio da krnji Ustavni sud proizvodi novu ustavnu stvarnost, s ciljem tihe, ali suštinski klasične unitarizacije BiH.

“Dejtonski ustav je jasan: Republici Srpskoj garantuje puni unutrašnji suverenitet nad sopstvenom teritorijom, nadležnostima, resursima i budžetskim odlukama, kao i pravo da djeluje na međunarodnom planu, da štiti i promoviše svoje interese i ostvaruje spoljne kontakte, unutar ustavom predviđenih okvira.

Odluka kojom se Srpskoj osporava pravo da finansira sopstvene aktivnosti je otvoreni udar na njen legitimni okvir djelovanja i pokušaj njene finansijske i političke izolacije. Ovdje se ne radi o detaljima. Radi se o principu”, naglasio je Karan.

Krnji Ustavni sud BiH, konstatovao je, odavno je prestao biti zaštitnik Ustava, postao je generator ustavne krize – umjesto da brani poredak onakav kakav je potpisan u Dejtonu, on ga, odluku po odluku, kroji po mjeri sarajevskog unitarizma.

“Pa ipak, godinama unazad svjedočimo zamjeni teza: Ustavni sud BiH pokušava predstaviti Republiku Srpsku kao rušitelja ustavnog poretka, dok u stvarnosti upravo on, potkopavajući suverenitet Srpske, direktno urušava ustavno uređenje zapisano u Aneksu četiri. BiH nije, i nikada neće biti, ni unitarna ni jednonacionalna država, ona je multietnička, federalna, složena zajednica”, istakao je Karan.

Naglasio je da ne treba zanemariti ni pitanje takozvane državne imovine, kroz nastavak iste matrice: proglasiti resurse, zemljište i koncesione potencijale “državnim”, a zatim entitetima oduzeti osnovno ustavno pravo da upravljaju sopstvenim razvojem.

“BiH nema svoju izvornu imovinu. Imovina pripada entitetima, u omjeru 49:51, a insistiranje da Sarajevo upravlja teritorijom bilo kog entiteta je inženjering čiji je krajnji cilj potpuno rasvlašćivanje entiteta.

Republika Srpska na ove ustavno-pravne apsurde, da se Dejton formalno pominje, a njegova suština prazni, neće pristati. Odbrana unutrašnjeg suvereniteta i pravo na finansiranje sopstvenih aktivnosti nisu stvar političke volje, nego ustavna obaveza i uslov opstanka, kako Republike Srpske, tako i same dejtonske BiH”, zaključio je Karan.