U evidenciji i Banjaluka: AfD traži odgovore o njemačkim ratnim grobovima u BiH FOTO

Nikola Simić | BL Portal

26.10.2026. | 16:02 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Poslanici Alternative za Njemačku (AfD) zatražili su od savezne vlade objašnjenje zbog čega Bosna i Hercegovina i Njemačka još nisu zaključile sporazum o ratnim grobovima. U parlamentarnom upitu posebno se pominje Banjaluka, uz pitanje zašto svi poznati njemački ratni stradalnici sa tog područja još nisu ekshumirani ili premješteni na centralna vojna groblja.

Dokument Bundestaga od 19. oktobra sadrži 28 pitanja o pregovorima, nadležnostima institucija i preprekama za rad organizacije Volksbund, koja u ime njemačke vlade brine o njemačkim ratnim grobovima u inostranstvu.

Pitanja o saglasnostima u Srpskoj

Jedno od pitanja odnosi se na to da li je zaključivanje sporazuma izostalo i zbog nepribavljenih saglasnosti, dozvola ili političkih dogovora u Republici Srpskoj. Odmah zatim traži se objašnjenje koje su druge institucije ili neriješena pitanja uzrok zastoja ukoliko ta pretpostavka nije tačna.

Poslanici traže i podatke o mogućem oštećenju ili uništavanju grobova građevinskim radovima, infrastrukturnim projektima i drugim zahvatima.

Dodik ranije odbio groblje na Kozari

Pitanje njemačkih vojnih grobova u Srpskoj već je izazivalo javne političke reakcije. Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, prije tri godine tvrdio je da Njemačka traži izgradnju groblja na Kozari i poručio da je takav zahtjev odbio.

„Njemačka traži da se na Kozari izgradi groblje gdje će se premjestiti posmrtni ostaci Nijemaca koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Rekao sam da se to neće uraditi“, naveo je tada Dodik u intervjuu Srni.

Dva zapisa vode u Banjaluku

U javnoj bazi Volksbunda nalaze se pojedinačni zapisi o Peteru Lukasu i Rudolfu Orgleru, čiji se grobovi, prema podacima kojima organizacija raspolaže, i dalje vode na području Banjaluke.

Lukas je rođen 27. oktobra 1924. godine u Koblencu i imao je čin podoficira. Kao datum njegove smrti ili nestanka naveden je 3. januar 1944. godine, a mjesto je evidentirano pod oznakom „Banja-Luka/Kroatien“.

Orgler je imao čin kapetana, a rođen je 3. septembra 1895. godine. Kao datum smrti ili nestanka navodi se 9. decembar 1941, dok je u rubrici mjesta upisana civilna bolnica u Banjaluci.

Za obojicu Volksbund navodi da nisu preneseni na vojno groblje koje je uredila ova organizacija. Javni zapisi ne sadrže naziv lokalnog groblja, preciznu lokaciju grobova niti podatak o posljednjoj fizičkoj provjeri.

Prijedlog utvrđen 2014, Predsjedništvo ga prihvatilo 2015.

Pregovori sa BiH pominju se još u dokumentaciji njemačke vlade iz 2012. godine. Međutim, postoje i konkretne odluke institucija BiH koje pokazuju da je postupak odmakao dalje od početnih razgovora.

Savjet ministara je 18. novembra 2014. utvrdio prijedlog sporazuma o grobovima žrtava rata. Predsjedništvo BiH je 22. januara 2015. donijelo odluku o njegovom prihvatanju.

Te odluke same po sebi ne potvrđuju da je sporazum potom potpisan i stupio na snagu. BiH nije navedena na spisku država sa odgovarajućim sporazumom ili diplomatskim dogovorom u odgovoru njemačke vlade iz novembra 2024. godine.

Dokumentacija Savjeta ministara iz 2014. kao instituciju predviđenu za sprovođenje sporazuma navodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Upravo je dalji tok postupka nakon tadašnjih odluka jedno od pitanja koja zahtijevaju razjašnjenje nadležnih institucija.

Tokom 2025. preuzeti ostaci 132 stradalnika

Rad na preuzimanju posmrtnih ostataka ipak se odvija. Volksbund je u objavi od 26. januara ove godine naveo da je tokom 2025. za BiH evidentirao 132 ratna stradalnika, sve u kategoriji preuzimanja ranije pronađenih posmrtnih ostataka.

Ta kategorija razlikuje se od samostalnih ekshumacija Volksbunda. U novom upitu traži se da njemačka vlada objasni gdje su ostaci pronađeni i koje su ih institucije, organizacije ili drugi subjekti prethodno ekshumirali.

Hrvatska sporazum sa Njemačkom ima od 1996. godine, u Crnoj Gori je stupio na snagu 2012, a u Srbiji 2021. Postojanje sporazuma, međutim, ne znači da su sva pitanja na terenu riješena. Volksbund je u januaru ove godine naveo da u Srbiji još nije planirao terenske aktivnosti zbog nedostatka konkretnih sagovornika.