Tužilaštvo traži da Milomir Savčić ne obavlja funkciju predsjednika Boračke organizacije

29.01.2020. | 21:34

Tužilaštvo BiH zatražilo je od Suda, da generalu Milomiru Savčiću, optuženom za pomaganje u ratnom zločinu u julu 1995. godine u okolini Srebrenice, zabrani obavljanje dužnosti predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske.

Uz uobičajene mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta, zatraženo je i da se generalu Savčiću zabrani javno obraćanje, kontakti sa medijima, ali i svima koji su učestvovali u vojnim operacijama u julu 95.

Odbrana se zahtjevima suprotstavila argumentima, a sud je odluku o eventualnim mjerama zabrane najavio u zakonskom roku od 48 sati.

Pokušavao je Predrag Tomić da u Zakonu o krivičnom postupku BiH nađe uporište za zabranu rukovođenja Boračkom organizacijom, generalu Milomiru Savčiću.

Uzalud su ga i odbrana i sudija Vesna Јesenković podsjećali na član 126 ZKP-a o mjerama zabrane. Ostao je nejasan osnov Tomićevog zahtjeva.

I nedopustivo neprecizan drugi zahtjev – da se generalu Savčiću zabrane fizički, telefonski ili bilo koji drugi kontakti sa bivšim srpskim vojnicima, oficirima i drugim licima koji su na bilo koji način povezani sa vojnim operacijama “Krivaja” i “Stupčanica 95”.

– Postoji bojazan da bi mogao biti u dosluhu s tim drugim potencijalnim osumnjičenim, poznatim i nepoznatim Tužilaštvu BiH i na taj način ometati tok postupka – navodi tužilac Predrag Tomić.

A takvih “potencijala” tužilaštvu poznatih i nepoznatih je najmanje 10.000, kaže advokat Miodrag Stojanović.

I ako već ne zna tužilaštvo ko su potencijalni osumnjičeni s kojima general Savčić ne bi smio da kontaktira, kako li će znati druga strana u postupku!?

– Јedna neodređena, nedefinisana, pravnički neargumentovana formulacija. Јa mislim da to sud neće jednostavno moći prihvatiti jer je to neizvršivo – dodaje advokat Stojanović.

Pravnički neargumentovano i činjenično nedokazivo je i krivično djelo koje se opptužnicom generalu Savčiću stavlja na teret.

Ne komandna odgovornost, kako je to u šablonskim optužnicama ispisivano ranije, već da je bio “pomagač” u izvršenju navodnog genocida od 11- . jula. U spomenutom terminu general je međutim, bio daleko od Srebrenice, u odbrani napadnutog sela Borike.

– Na svoju ruku je napustio bolnicu i došao da pomogne VRS u teškim borbama koje su se vodile u rejonu Treskavice, tamo boravio sve do početka jula 95, kada je došao u rejon Borika imajući u vidu jedan ozbiljan napad Armije BiH iz zaštićene zone Srebrenica i Žepa na selo Višnjica i čitav taj rejon. I tamo boravio sve do odlaska na zapadnokrajiško ratište. Niti je bio u Srebrenici niti je na bilo koji način participirao u ovim radnjama koje su navedene u optužnici – naveo je advokat Stojanović.

No to će odbrana da dokazuje u postupku. I da se ponovo bori sa retroaktivnom primjenom strožijeg Krivičnog zakona BiH samo za Srbe.

Јer do tužioca Predraga Tomića kao da nije stigla sedam godina stara vijest iz Strazbura o presudi protiv BiH u predmetu Maktouf i Damjanović.

Previdio je tužilac i sve sljedeće presude Ustavnog suda BiH, poništene upravo zbog retroaktivne primjene Krivičnog zakona.

 

Izvor:(RTRS)