Traže više: Produžene marže u Srpskoj, građani i dalje nezadovoljni

29.05.2026. | 17:08

Produžavanje perioda ograničenja maksimalnih marži u veleprodaji i maloprodaji za određene proizvode do kraja godine za udruženje potrošača je dobra mjera, ali, kako kažu, to građanima nije dovoljno u jeku krize i poskupljenja.

Proizvodi sa ograničenim maržama

So za ljudsku ishranu
Suncokretovo ulje
Šećer kristal
Pšenično brašno
Hljeb od pšeničnog brašna
Mlijeko i jogurt
Biljna i svinjska mast
Hrana za bebe
Pelene za djecu i odrasle
Deterdženti za veš i suđe
Lijekovi

Poručili su to iz udruženja potrošača, koji su svakodnevno u komunikaciji sa građanima, a nakon što je Vlada Republike Srpske, u četvrtak, 28. maja, donijela odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda s ciljem zaštite potrošača u uslovima nestabilnosti na tržištu.

Nastavak prethodne odluke

Ta odluka je zapravo nastavak prethodne odluke iz marta, a kojom je propisana maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji i osam odsto u maloprodaji za proizvode: so za ljudsku ishranu (pakovanje od 0,5 kg do 1,6 kg), životinjska mast – svinjska mast (sva pakovanja), suncokretovo ulje (pakovanje od 0,9 kg/l do 5,5 kg/l), biljna mast (sva pakovanja), pasterizovano i sterilizovano mlijeko (pakovanje do 1,6 kg/l), jogurt (pakovanje do 1,6 kg/l), pšenično brašno (sva pakovanja), hljeb od pšeničnog brašna (sve gramaže), šećer kristal (pakovanje od 0,5 kg do 5,5 kg), hrana za dojenčad i hrana za bebe – isključivo zamjena za majčino mlijeko (sva pakovanja), pelene za djecu i odrasle (sva pakovanja), tečni deterdžent za suđe (pakovanje do jedan l), deterdžent za pranje veša u prahu (pakovanje do tri kg).

Maksimalna marža na lijekove

“Navedenom odlukom propisana je i maksimalna marža na lijekove i to osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

Građanima to nije dovoljno

Za Snežanu Šešliju, predsjednicu Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, mjera za potrošače postaje nešto što nije potrebno, a javlja se nezadovoljstvo i kod trgovaca.

“Koliko ja znam, i mi smo počeli primati prigovore od trgovaca, jer se sada oni žale da je određeni broj proizvoda pomalo glorifikovan i tu imamo prigovore. Kako god okrenemo, građanima to nije dovoljno, a trgovcima to pravi problem, jer im ostala roba ne ide”, kaže ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Kao rješenje Šešlija navodi smanjenje PDV-a na hranu ili njegovo potpuno ukidanje, barem dok traje kriza.

“Treba napraviti i socijalnu kartu i analizu primanja građana. Čak, ako bude trebalo, i posebne prodavnice. Vjerovatno ćemo mi za godinu dana imati i takve slučajeve koji će morati kupovati u posebnim prodavnicama. Penzioneri sve teže žive”, ističe ona.

Prema njenim riječima, Vlada Republike Srpske mora institucionalno riješiti problem”, kaže ona dodajući da bi trebalo zakonom limitirati maržu za sve proizvode.

“Takođe, potrebno je voditi kontinuitet praćenja uvozne robe da se ne uvozi ono što nije potrebno”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Efekti mjere

Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, istakao je da su efekti ove mjere potvrđeni ne samo kroz analize kretanja cijena i nadzor nad radom privrednih subjekata, već i kroz anketiranje potrošača.

“Potrošači su potvrdili pozitivne efekte ovih mjera Vlade Republike Srpske. Posebno želimo istaći da je jedan od najznačajnijih efekata ove mjere sprečavanje nekontrolisanog rasta cijena, do kojeg bi došlo usljed prelivanja globalnog rasta cijena nafte i naftnih derivata na domaće tržište. Ovom mjerom Vlada Republike Srpske ublažila je i usporila taj rast cijena,” istakao je on.

Vlada prati stopu inflacije

O mjerama je govorio i Savo Minić, predsjednik Vlade RS, navodeći da Vlada prati stopu inflacije.

“Rast cijena u maloprodaji, ograničenje marži koje su se odnosile na osnovne kućne potrepštine, kao i cijene nafte i naftnih derivata. Imamo prve fakture u vezi s tim. U pitanju su milioni za naše građane, bez obzira na to što to neko minimizira. Nastavićemo sa mjerama. Dakle, one se ne završavaju, to je jedan proces koji pratimo”, rekao je Minić.