Sve više Srba u FBiH ostaje bez vrijedne imovine

24.04.2021. | 07:44

Prema podacima iz 1991. čak 32 odsto teritorije sadašnje FBiH bilo je u privatnom vlasništvu građana srpske nacionalnosti, a sada se kroz proces harmonizacije zemljišno-knjižnih listova u ovom entitetu dešava da ti isti građani preko noći, “negdje između katastra i gruntovnice”, ostaju bez svojih vrijednih nekretnina.

Upozorio je na ovo zamjenik koordinatora za rad kancelarija za stručnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH Đorđe Radanović, nakon sastanka koji je u petak održan u Istočnom Sarajevu, a na kojem se uz prisustvo i predstavnika Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Narodne skupštine i Saveza opština i gradova Republike Srpske razgovaralo o zaštiti imovinskih prava izbjeglih i raseljenih lica iz FBiH.

– Želimo da dođemo do svih 400.000 Srba koji i dalje polažu prava na nepokretnosti u FBiH i ukažemo im da imaju problem ako misle da je njihova parcela upisana u neku evidenciju, katastar i da je njihovo ime tamo. To ime začas može da nestane – istakao je Radanović navodeći kako je pomoć u zaštiti imovinskih prava u FBiH do sada već zatražilo oko 3.800 Srba.

Kako je pojasnio, ovo se dešava u postupku harmonizacije koji je krajnje spekulativan, jer u njemu učestvuju privatne firme koje prave nove zemljišne knjige, koje ih dostavljaju sudu koji onda objavljuje javni poziv u službenom glasniku s rokom žalbe od 60 dana. Nakon tog roka, prema riječima Radanovića, oni koji ne tuže taj isti sud koji je uspostavio novi zemljišno-knjižni uložak ostaju bez svoje dosadašnje imovine.

Direktorica RUGIPP-a Bosiljka Predragović navela je da vlasti i institucije iz FBiH, za razliku od Srpske koja šalje lične pozive svakom upisanom vlasniku i posjedniku da bi mogao da zaštiti svoja prava i bude upisan tamo gdje postoji pravni osnov u novoj evidenciji, u drugom entitetu to ne rade.

– Do sada je izloženo oko 550.000 parcela i nije bila niti jedna jedina žalba za sedam godina da smo nezakonito oduzeli nekom upisanom vlasniku njegovu imovinu i prepisali nekom drugom – ukazala je Predragovićeva.

Ona je podsjetila da je upućena apelacija Ustavnom sudu BiH, koji je ostavio na snazi Zakon o zemljišnim knjigama, prema kojem se vrši harmonizacija.

– Svjedoci smo da se u FBiH ne upućuju lični pozivi građanima koji su upisani kao vlasnici, već nekom objavom po broju parcele u službenim glasilima. Mislim da niko od građana ne zna svoj broj parcele i na taj način raspolažu sa nečijom imovinom i uspostavljaju nove liste sa nekim drugim vlasnicima – rekla je Predragovićeva.

Predsjednik Saveza opština i gradova Srpske Ljubiša Ćosić rekao je da mu se čini da vlasti FBiH putem različitih mehanizama, djelovanjem različitih institucija vlasti, prvenstveno sudova kroz različite postupke i pozive na različitu sudsku praksu doprinose da veliki dio imovine Srba sumnjivim radnjama dođe u poziciju da pripadne drugim licima, a ne onim ljudima kojima je pripadao prije 1992.

Pravna pomoć

Vlada Srpske zadužila je RUGIPP da obezbijedi pružanje stručne pravne pomoći izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH. Kancelarije za besplatnu, stručnu pravnu pomoć građanima nalaze se u područnim jedinicama Banjaluka, Bijeljina, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Istočno Sarajevo, Zvornik, a građani se mogu javiti i u bilo koju područnu jedinicu RUGIPP-a, ostaviti podatke i sa njima će kontaktirati pravnici koji se bave zaštitom imovinskih prava lica iz FBiH.